Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Kriza crnogorske (ekonomske) stvarnosti

Crnogorsko društvo – istorija najbolje svjedoči – je rijetko ostajalo imuno na globalne potrese, a takav je slučaj i sa ovogodišnjim izazovima...

Kritičarima (neo)liberalizma

Ukoliko ste ljubitelj (ekonomske) istorije onda ste vjerovatno analizirajući poslednjih par decenija, pa i vjekova, uspjeli da zapazite obrazac koji se javlja...

Oda omladini

Ono u čemu čovjek provede svoju mladost, on na tome i ostari, a ono u čemu čovjek ostari on na tome i...

Zarobljena država, sumorna dijagnoza

Postoji virus koji razara svaku državu Zapadnog Balkana. Zahvaljujući tom zaraznom i uništavajućem virusu, velika većina stanovnika ovog regiona neće osjetiti bogatstvo...

Budućnost obrazovanja

U kontekstu promjene posla, potražnje za novim vještinama i sve većom socio-ekonomskom polarizacijom, osnovne i srednje škole imaju ključnu ulogu u pripremi...

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli sa lakoćom da se prisjetite svih onih momenata u kojima su vas roditelji plašili i predstavljali vam nemile scenarije ukoliko ne budete poslušni. Strah je najveći pokretač čovjeka, a samim tim i idealno sredstvo za manipulaciju, u rukama onih koji drže moć za takve radnje. Ovaploćenje bauka i njegova prisustnost u svakodnevnom životu nadenuli su mu i novo ime. (Neoliberalni) kapitalizam. Toliko je (neoliberalni) kapitalizam postao oličenje straha i predskazanje najgore budućnosti da bi samo sulud čovjek mogao stati u odbranu takvog sistema. Ipak, kako autoru ovih redova suludost nije nepoznanica, trebalo bi ukazati na sve nedosljednosti koje proponenti antikapitalizma svakodnevno propovjedaju.

Nedavni intervju sa cijenjenim profesorom Milanovićem povodom njegove novoobjavljene knjige Capitalism, Alone koji je vodio gospodin Dragan Štavljanin samo ukazuje na sav besmisao u kojem obitavaju proponenti antikapitalizma kojima se pridružio, možda nesvjesno, i sam gospodin Štavljanin. Iz knjige profesora Milanovića, koja vrlo precizno analizira evoluciju kapitalizma i sam politički kontekst u kojem se kapitalizam razvijao, da se zaključiti da kapitalizam, kao i demokratija, predstavlja najpogodniji sistem koji u ovom trenutku možemo ostvariti.

Šta, onda, nije u redu sa kapitalizmom?

Reputacija kapitalizma umnogome zavisi od političkog konteksta u kojem se kapitalizam njeguje. Za paternalističke zemlje, kapitalizam je (nužno) zlo. U takvim, po prirodi birokratskim državama, vlada ekonomska i politička paradigma da donosioci odluka posjeduju znanje o tome šta je najpogodnije za njihove građane, te da slobodno tržište, kao takvo, izaziva pohlepu, a samim tim i enormnu nejednakost – ne sluteći da je upravo takva paradigma izvor svih navedenih nedaća. Jedna od nuspojava takvog pristupa jeste i pojava sive ekonomije i/ili crnog tržišta. Primjera radi, povećanje akciza na cigarete – a pod izgovorom da se tako štite građani i „podstiču“ na zdrave stilove života – vrlo brzo će otvoriti prostor za sijaset prodavaca i potrošača koji će djelovati u zoni sive ekonomije. Premda je „zaštita“ građana uvijek jedan od glavnih motiva ovakvih politika, postoji još jedna dimenzija koja je prekrivena tim plemenitim ciljem, a koja zapravo ide u prilog samo određenim društvenim grupama. To je zapravo „ono što nije u redu“ sa kapitalizmom. Diktiranje takvih politika stvara tlo za razvoj ortačkog kapitalizma, odnosno onih „kapitalista“ od kojih kapitalizam moramo sačuvati.

Ortački kapitalizam, kumovski kapitalizam, klijentelistički kapitalizam, ili kroni-kapitalizam

Pod kojim god imenom da ga znate, ortački kapitalizam je nastao kao posljedica ljubavne afere između donosioca odluka i njima bliskih ljudi. Kapitalizam, kao uostalom i svaki sistem, sa vremenom evoluira i doživljava promjene, a imajući u vidu da je to sistem koji čine ljudi, jasno je da njegova evolucija i smjer razvoja zavisi isključivo od ljudi.

Opšta je definicija ortačkog kapitalizma kao oblika kapitalizma u kojem poslovni uspjeh zavisi od bliskih, odnosno ortačkih, odnosa pojedinaca sa političarima koji vrše vlast. Ovakav sistem je svoje najplodnije tle našao na prostoru Istočne Evrope, nakon sloma komunizma, u državama koje su prolazile kroz svojevrsnu tranziciju ka kapitalističkim društvima. To je stvorilo priliku za razvoj hibridnog sistema koji nosi ime ortački kapitalizam. Primjera radi, državna firma se kroz proces privatizacije lako prepisivala osobi koja je bliska političarima koji su na vlasti. Kroz takvu preraspodjelu, dobili smo samo privid tranzicije – koja nekim čudom i dalje traje – i omogućili razvoj ortačkog kapitalizma. I to sasvim legalno.

Ne mora biti nužno da je ortački kapitalizam samo posljedica tranzicije. Postoje privatne firme koje su nastale kako bi određeni pojedinci zbog svojih veza sa političarima mogli da izvuku dobit. Takve firme nude državi proizvode ili usluge koje su iznad realne tržišne cijene, a sve to plaćaju poreski obveznici odnosno građani. Umjesto da se političari stave u službu onoga što nazivaju javnim interesom, oni svojevoljno pristaju da budu saučesnici u pljački poreskih obveznika. Zbog toga je ortački kapitalizam, kao sistem koji je oslobođen bilo kakve odgovornosti, veoma rasipnički jer tako političari koji vrše vlast upumpavaju novac poreskih obveznika u kase privatnih firmi koje su indirektno povezane sa njima. Uzevši u obzir sve navedeno, zar bi trebalo da izaziva čuđenje kod građana to što vlade, pogotovo ove na prostoru Zapadnog Balkana, sve učestalije donose aktove o tajnosti određenih poslova – a sve to pod izgovorom zaštite državnog interesa.

Kako zaustaviti ortački kapitalizam?

Eventualni mehanizmi zaštite društva od ortačkog kapitalizma i dalje su nepoznanica. To je iz razloga što je ortački kapitalizam teško dokazati dok su političari koji njeguju ovakav pristup na vlasti. Ipak, postoji nekoliko ideja koje bi mogle makar da ograniče postojanje ortačkog kapitalizma. Među prvima, to je ideja o ograničenoj ili minimalnoj državi. Što je država veća, odnosno što je njena administracija veća, to su šanse za razvoj ortačkog kapitalizma veće. Razlog je jednostavne prirode. Velike državne administracije su sklonije korupciji, i dodatno opseg njihovog djelovanja je veći.

Smanjenje državne administracije, odnosno njeno ograničavanje, bi moglo da pomogne u rješavanju ovog problema. Time bi se uplitanje države postepeno smanjivalo, a firme bi morale da se suoče sa tržišnom utakmicom u kojoj ne bi imale vjetar u leđa od svojih ortaka koji se nalaze na vlasti. Bili bi prepušteni sebi i svojim mogućnostima, odnosno direktnom sučeljavanju sa konkurencijom.

Dodatno, transparentnost javnih nabavki i tendera je među najvažnijim mehanizmima za borbu protiv ortačkog kapitalizma. Izgradnja autoputa u Crnoj Gori je jedan od primjera kako ortački kapitalizam djeluje. To ne bi smjela biti praksa kojom će se rukovoditi vlasti u Crnoj Gori ni sada, a ni u budućnosti. Ukoliko takva praksa postane svakodnevnica cjelokupni ekonomski sistem mogao bi doživjeti kolaps, a samim tim prvi koji će posljedice tog kolapsa osjetiti su upravo građani.

Zašto je važno sačuvati kapitalizam od „kapitalista“?

Zaštita kapitalizma od takvih „kapitalista“ trebala bi biti prioritet svakog društva koje njeguje ideju o prosperitetu i razvoju jer će se time i poboljšati uslovi rada i poštovanje prava svih radnika u jednom sistemu. U kapitalističkom sistemu nijedna firma ne može napredovati ukoliko nije posvećena svojim zaposlenima i njihovom ličnom razvoju – odnosno ukoliko nije posvećena ulaganju u ljudske resurse. Sa druge strane, ortački kapitalisti ne moraju razmišljati o takvim ulaganjima jer je uspjeh njihove poslovne ideje unaprijed poznat i zagarantovan.

Kapitalizam, da bi uspješno funkcionisao, zahtjeva vladavinu prava i nezavisno sudstvo. Eventualne zloupotrebe takvog sistema bi trebale brzo biti sankcionisane od strane nezavisnog i efikasnog sudstva koje bi se moglo posmatrati i kao jedan od nezaobilaznih stubova za razvoj kapitalističkog sistema.

Kvalitet proizvoda ili usluga koje potrošač ima na raspolaganju su takođe važan motiv u zaštiti kapitalizma. U kapitalističkom društvo sve je podređeno konkurenciji pa samim tim i sve firme nastoje da plasiraju najkvalitetniji i najpristupačniji proizvod. To omogućava potrošačima beskonačan izbor proizvoda koji su u dometu njihovih finansijskih mogućnosti. Nasuprot tome, u ortačkom kapitalizmu postoji svega par učesnika u određenoj industriji čiji proizvodi ili usluge, usljed nedostatka konkurentnosti, ne moraju nužno biti kvalitetni ili pristupačni.

Čini se da je do sada postalo jasno da ortački kapitalizam utiče na živote svih članova jednog društvo, te da je zbog toga ortački kapitalizam fenomen koji zahtjeva otpor ukoliko su prosperitet i razvoj prioriteti jednog društva. Zbog toga je od velike važnosti da se svi zajedno uključimo u borbu protiv ortačkog kapitalizma, kako bismo sačuvali kapitalizam od „kapitalista“.


Izvor: Vijesti.me

Stavovi u ovom tekstu su isključivo lični stavovi autora/ke, i ne predstavljaju zvanične stavove nevladine organizacije Mreža za globalne komunikacije. Cilj ovih tekstova je podsticanje konstruktivnog dijaloga koji će voditi ka većoj slobodi, odgovornosti i prosperitetu crnogorskog društva.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa...

Preporuka uredništva

Održan Crnogorski ekonomski forum u Arizoni

Finiks, Arizona - U Arizonu po prvi put organizovan je Crnogorskui ekonomski forum u saradnji sa organizacijama Luča Institut i Arizona Talks.

Izviđamo bolji svijet

Misija izviđaštva treba da doprinese obrazovanju mladih ljudi, kroz sistem vrijednosti zasnovan na skautskom Zavjetu i Zakonu, da pomogne izgradnju boljeg svijeta...

Crna Gora između velikih sila

Crna Gora je kroz svoju bogatu istoriju često pravila hrabra i važna savezništva koja su za cilj imala njeno opstajanje i jačanje...