Opelo umjetnosti

Kriza crnogorske (ekonomske) stvarnosti

Crnogorsko društvo – istorija najbolje svjedoči – je rijetko ostajalo imuno na globalne potrese, a takav je slučaj i sa ovogodišnjim izazovima...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli...

Kritičarima (neo)liberalizma

Ukoliko ste ljubitelj (ekonomske) istorije onda ste vjerovatno analizirajući poslednjih par decenija, pa i vjekova, uspjeli da zapazite obrazac koji se javlja...

Oda omladini

Ono u čemu čovjek provede svoju mladost, on na tome i ostari, a ono u čemu čovjek ostari on na tome i...

Zarobljena država, sumorna dijagnoza

Postoji virus koji razara svaku državu Zapadnog Balkana. Zahvaljujući tom zaraznom i uništavajućem virusu, velika većina stanovnika ovog regiona neće osjetiti bogatstvo...

Alo! Glumac, ne seri!, začu se iz publike dok glumac na sceni pokušava da svoju emociju prenese na publiku i time oživi svaku riječ svog monologa, ne bi li nam pomogao da nam, u ovom bezličnom sivilu svakodnevnice, emocije ne atrofiraju. Znate zašto? Zato što tokom cijele izvedbe nije se čula niti jedna psovka, ni u jednom momentu nije se osjetilo prisustvo njegovog veličanstva primitivnog humora – naprotiv – tema je veoma ozbiljna i svakodnevna društvena pojava oličena u (ne)ravnopravnosti polova. Pozorište nije rijaliti; umjetnost nije rijaliti; ali se, sve su prilike, od njega očekuje da to bude.

Biti umjetnik, i birati umjetnost kao svoj životni poziv, je veoma hrabar čin danas. Stvarati umjetnost uglavnom znači biti na ivici siromaštva. Umjetnici su u veoma nezavidnom položaju, može se reći nikad gorem, u svakom mogućem aspektu. Nikad ih više nisu tapšali po ramenu i nikad ih manje nisu cijenili, počev od onih kvazi-poznavalaca umjetnosti, pa do ljudi čiji je krajnji umjetnički domet logo ružičaste televizije u uglu TV aparata. Izgleda da smo veoma lako zaboravili da umjetnici, i generalno umjetnost, čine veoma značajan dio svakog društva; da su umjetnici ljudi koji predviđaju promjene, a nerijetko su i nosioci istih (idealan primjer za to jesu nosioci Francuske buržoaske revolucije oličeni u Sartru, Rusou, i sličnim).

Izgleda da smo zaboravili filmove Živka Nikolića, koji su nas zapljuskivali valovima istine, direktno u facu, bez kompromisa i uvijanja u folije društveno prihvatljivog. Zaboravili smo Miladina Šobića i njegovu dječačku i vječitu zaljubljenost, iskrenu emociju koju nam je nesebično prenosio kroz svaki ton i stih. Zaboravismo Petra Lubardu, čija je najveća inspiracija bila Crna Gora, njen krš i njena istorija. Sjetimo li se nekada Uroša Toškovića i njegovog otkrivanja najmračnijeg dijela ljudske duše? A umjetnost nikada nije bila dostupnija.

U eri tehnološke revolucije možete da vidite najveća djela umjetnosti, i to besplatno. Takođe, velika djela se rađaju i danas, samo ih mi ne vidimo; pardon, ne trudimo se da ih vidimo, a još manje da im damo na značaju. A podrška im treba! Na svakom koraku. Zamislite se u situaciji da danima, mjesecima, pa nekad i godinama, stvarate nešto, dajete dio sebe, svoju emociju širite nesebično, da biste na kraju realizacije tog procesa dobili ništa. Možda poneki aplauz, nastao jer tako treba, iz čiste potrebe da se uradi nešto da bi se prekinula neprijatna tišina. A ne shvatate da ste upravo vi dio svakog umjetničkog djela; da nije važno šta je slikar vidio kad je stvarao, već šta vidite vi kad je stvorio.

Umjetničko djelo je namijenjeno vama, da vam pokaže, dokaže, usmjeri, uputi, prenese. Fidbek publike je najveći motiv za dalji rad svakog umjetnika, poštovanjem njihovih djela poštujemo i njih same. Koliko poštujemo i koliku podršku dajemo umjetnicima će biti tema nekih kasnijih razgovora.

Na kraju ostaje da naglasimo da ovo nije analiza položaja umjetnika, ovo je apel za poboljšanje istog, jer položaja nema, i ako ga ima, negdje je pri dnu društvene ljestvice.


Stavovi u ovom tekstu su isključivo lični stavovi autora/ke, i ne predstavljaju zvanične stavove nevladine organizacije Mreža za globalne komunikacije. Cilj ovih tekstova je podsticanje konstruktivnog dijaloga koji će voditi ka većoj slobodi, odgovornosti i prosperitetu crnogorskog društva.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa...

Preporuka uredništva

Darko Brkan: Medijska pismenost je najvažnija u borbi protiv lažnih vijesti

Priča o lažnim vijestima i hibridnom ratovanju je sve aktuelnija. Za mladu demokratiju, kakva je crnogorska, ignorisanje ovih tema može biti štetno...

Održan Crnogorski ekonomski forum u Arizoni

Finiks, Arizona - U Arizonu po prvi put organizovan je Crnogorskui ekonomski forum u saradnji sa organizacijama Luča Institut i Arizona Talks.

Zaštita intelektualne svojine osnažuje položaj žena

U mnogim djelovima svijeta, žene se, prema zakonu, ne tretiraju jednako kao muškarci. Naime, žene su u nepovoljnom položaju u raznim domenima...