Vesko Garčević: Nemojte prestati da vjerujete u znanje i moć kritičkog razmišljanja

Filip Šoć: Svaki pad i neuspjeh trebaju da budu lekcija da sljedeći put budeš pametniji

Video igre već odavno nisu zabava dokonih i "asocijalnih" tinejdžera, već industrija koja svake godine je sve atraktivnija i "bogatija" za nekoliko milijardi. Prema...

Darko Brkan: Medijska pismenost je najvažnija u borbi protiv lažnih vijesti

Priča o lažnim vijestima i hibridnom ratovanju je sve aktuelnija. Za mladu demokratiju, kakva je crnogorska, ignorisanje ovih tema može biti štetno po dalji...

Leopold Ajami: Životne lekcije se kriju u sportovima

Kada biste nekom crnogorskom preduzetniku rekli da je izučavanje filozofije ključno za prosperitet firme, vrlo vjerovatno bi brzo počeo da vam se izruguje. Uostalom...

Balša Radulović: U Crnoj Gori imamo nevjerovatan broj uspješnih selekcija i pojedinaca

Marv Danfi, legendarni američki trener i član Dvorane slavnih odbojkaša, je odbojku jednom prilikom opisao u sljedećim riječima: "Odbojka je jedan od najdivnijih sportova...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa predsjednikom Francuske...

Malo je ljudi u Crnoj Gori koji se mogu pohvaliti tako dinamičnom, raznovrsnom i međunarodnom karijerom kao što to može Vesko Garčević. Sam Vesko Garčević nam na pitanje kako vidi svoju dosadašnju karijeru kaže: “Moja karijera svakako nije bila uobičajena i pravolinijska. Nekada pomislim da sam stalno birao teži put u životu, ali se na kraju sve isplatilo jer sam tako sticao dragocjeno iskustvo.” U intervju za Vjesnik slobode, Vesko Garčević nam otkriva više o sebi i svome radu, ali i o svome iskustvu na Bostonskom Univerzitetu gdje predaje od 2016. godine kao profesor prakse međunarodnih odnosa.

Ko je Vesko Garčević? Kako vidite svoju dosadašnju karijeru?

Moja karijera svakako nije bila uobičajena i pravolinijska. Nekada pomislim da sam stalno birao teži put u životu, ali se na kraju isplatilo jer sam tako sticao dragocjeno iskustvo. Tokom života sam promijenio nekoliko profesija. Bio sam novinar u beogradskom dnevnom listu Borba koji je u to vrijeme bio jedini medij (u Srbiji i Crnoj Gori) protiv Miloševića i njegove politike. Nekako u to vrijeme sam se prijavio na konkurs za mlade diplomate u Saveznom sekretarijatu za inostrane poslove SFRJ i nakon dvogodišnjeg procesa selekcije, 1990. godine sam započeo diplomatsku karijeru dugu 26 godina.  Kao diplomata sam bio dva puta u Beču i jednom u Briselu.

Početkom 2000. godine sam se vratio u Crnu Goru da bih se priključio crnogorskom Ministarstvu inostranih poslova. Imenovan sam za ambasadora Srbije i Crne Gore u Beču, 2004. godine. Kada smo obnovili nezavisnost, postao sam prvi crnogorski ambasador u OEBS-u i prvi bilateralni ambasador Crne Gore u Austriji.

Nakon Austrije, posle dvije godine u crnogorskom MIP-u kao politički direktor, 2010 sam imenovan za ambasadora u NATO-u gdje sam ostao do kraja 2014., kada sam preuzeo poziciju nacionalnog koordinatora za NATO.

Multilateralna diplomatija i pitanja vezana za sistem bezbjednosti u Evropi su moje najuže diplomatske specijalizacije.

Trenutno ste profesor na Bostonskom Univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama. Možete li nam reći Vaše iskustvo sa životom u SAD? Kako poredite biznis atmosferu u SAD sa biznis atmosferom u Crnoj Gori? Kako se Vaši studenti odnose prema biznisu, a kako prema državnoj administraciji?

Od 2016. sam profesor prakse međunarodnih odnosa na Bostonskom Univerzitetu. Nikada prije ovoga nijesam razmišljao da ću biti predavač na univerzitetu, posebno ne na univerzitetu u SAD. Ali kao što sam rekao, tokom života sam promijenio nekoliko profesija i volim da probam nešto novo i drugačije. Izazovi nam omogućavaju da se usavršavamo, dograđujemo svoje znanje i bogatimo svoje iskustvo.

Iskustvo predavača je (do sada) vrlo pozitivno. Studenti su ovdje samostalni, vole da se bave istraživačkim radom i slobodno izražavaju svoje mišljenje. Često se predavanja vode u obliku debata, gdje se sučeljavaju različita mišljenja i gdje studenti ne moraju da dijele mišljenje profesora. Svakako, da bi ste učestvovali u debati morate se unaprijed pripremiti, čitati predviđeno gradivo i imati kritičan odnos prema onome o čemu se diskutuje. Grupe su male i morate prisustvovati predavanjima i učestvovati aktivno u nastavi. Mehanički učenje ili ponavljanje lekcija ovdje se ne cijeni mnogo. To se smatra prevaziđenim načinom obrazovanja koje ne razvija kritičko mišljenje.

O svemu morate da brinete sami i da pažljivo razvijate svoj privatni plan. Vaš uspjeh je isključivo vaš, vaš neuspjeh je takođe vaš i sistem nije napravljen da vam mnogo pomogne u slučaju neuspjeha.

Nakon završetka školovanja, što je najčešće 4 + 2,  studenti podjednako biraju privatni kao i državni posao. Za razliku od nas na Balkanu ili Istocnoj Evropi, interesovanje za privatni posao je mnogo veće nego interesovanje za državni posao. Puno studenata želi prvo da se okusa u think tank-ovima ili nevladinom sektoru ili u međunarodnim organizacijama ili privatnoj inicijativi. Manji broj njih želi da odmah ide u državne institucije. To dolazi kako od preduzetničke klime u SAD, tako i od stila obrazovanja o kojem sam govorio. Školski sistem vas uči da budete samostalni, agilni i da se sami borite za sebe.

Iskustvo u SAD je veoma drugačije u odnosu na sve do sada. Iako sam dugo godina proveo živeći u raznim evropskim državama, život u Evropi i u SAD se značajno razlikuju. Sada nijesam diplomata i pokušavam da živim život stranca koji radi u SAD. Postoje brojni izazovi kojih nijesam bio svjestan kada sam došao u Boston. O svemu morate da brinete sami i da pažljivo razvijate svoj privatni plan. Vaš uspjeh je isključivo vaš, vaš neuspjeh je takođe vaš i sistem nije napravljen da vam mnogo pomogne u slučaju neuspjeha.

Građani u Evropi, uključujući i studente, su mnogo više zaštićeni od strane države nego što je to slučaj u Americi. Školovanje je ovdje veoma skupo. Univerziteti daju stipendije dobrim studentima, ali čak i tada školarina je mnogo skuplja nego u Evropi. Vecina studenata završavaju fakultet sa ogromnim dugom, nekada je dug i nekoliko stotina hiljada dolara. Ovaj se dug otplaćuje godinama nakon što se stekne posao. U Evropi je školovanje briga države, pa su školarine, u odnosu na SAD, veoma simbolične. Primjera radi, školarina na Bostonskom -Univerzitetu je oko 50 hiljada američkih dolara za godinu.

Istovremeno, imajte u vidu da sam došao iz male zemlje i da sam primljen da radim na Univerzitetu isključivo na osnovu procjene mojih sposobnosti. Znanje i sposobnost se ovdje visoko cijene.

Da li su studenti na Bostonskom Univerzitetu upoznati sa Crnom Gorom i njenim aktivnostima na međunarodnoj sceni? Kakve su njihove prve impresije?

Jedan od kurseva koje predajem se zove Balkan između Rusije i EU. Studenti (većinom postdiplomci) koji pohađaju ovaj kurs dobro razumiju situaciju na Balkanu, poziciju Crne Gore, njene interese i strateške ciljeve. Balkan/Crna Gora su postali vrlo vidljivi od kako sam se našao u situaciji da svoje iskustvo dijelim sa ovim pametnim mladim ljudima u našoj školi koja se zove Frederik S. Pardi Škola za globalne studije (The Frederick S. Pardee School of Global Studies). Ako bih mogao da poredim sa našim sistemom visokog obrazovanja Pardi bi bio nešto kao Fakultet političkih nauka i globalnih pitanja.

Da li ste do sada imali prilike da sarađujete sa američkim tzv. think tank-ovim, obzirom da su isti veoma popularni u SAD, a sve više i u Evropi? 

Saradnja sa think tank-ovima i nevladinim sektorom se ovdje odvija na individualnom nivou. Slobodan sam potpuno da u svoja predavanja uključim koga mislim da treba, kao što sam potpuno slobodan da napravim svoj program rada i sprovodim ga onako kako sam ga ja zamislio. Imao sam saradnju sa nevladinim organizacijama i think tanko-vima, kako onima koji se bave međunarodnim odnosima, tako i onima koji su fokusirani na druga važna životna pitanja – od pitanja izbjeglica do seksualnih sloboda. Pošto je ovdje stažiranje za studente obavezno, mnogi studenti preko ljeta rade u ovakvim organizacijama ili su na praksi u diplomatskim predstavništvima i međunarodnim organizacijama. Kontakti koje profesori imaju sa tim institucijama su od pomoći studentima. Mnogi profesori pomažu studentima da budu primljeni i obavljaju praksu preko ljeta. To se nekada radi kroz direktni kontakt, a nekada na osnovu pisma preporuke. Zbog toga je važno da imate dobar radni kontakt sa tim institucijama ili da vaša škola bude prepoznata kao kvalitetna. U tom slučaju će ljudi iz think tank-ova/nevladinog sektora uzimati vaše studente na osnovu preporuka koje sačinite.

Nedavno je Luča Institut pokrenuo seriju Global Talks događaja, koja je između ostalog krenula iz Arizone u SAD. Cilj ovog projekta je povezati ljude iz različitih zemalja sa Crnom Gorom i sa mladim stručnjacima iz naše zemlje. Koliko je važno za Crnu Goru da se umreži sa različitim državama u SAD-u? Šta bi to država Massachusetts mogla da ponudi mladim ljudima u Crnoj Gori, a šta bi to mladi ljudi iz Crne Gore mogli da ponude njoj? 

Mogu sam da pohvalim vašu inicijativnost i želju da postanete dio globalne mreže. Mislim da je to pravi put i zaslužujete svaku podršku zbog toga. Crna Gora je već zvanično povezana sa državom Mejn (one su sestrinske zemlje). Kontakti sa pojedinačnim državama u SAD su vrlo važni, mnogo važniji nego što naši ljudi, uključujući i zvaničnike, misle. Države su ovdje vrlo samostalne i otvorene za takvu vrstu saradnje.Država Massachusetts je poznata po svojim visokoškolskim ustanovama. Ovdje se nalaze nekoliko najprestižnijih univerziteta na svijetu. U Bostonu je Harvard i MIT, Bostonski Univerzitet, Boston College i Northeastern University i mnogo drugih, za nas manje poznatih, ali ne manje prestižnih obrazovnih institucija. Mislim da bi to mogao biti put za saradnju.

Promovisanje liberalne demokratije i njenih principa, kao što je kultura dijaloga, uvažavanja drugih i njihovih mišljenja, uvažavanje vjerske, etničke i politicke različitosti uz naglasak na slobodu pojedinca, je uvjek aktuelno, a danas je to posebno važno.

Koji problemi su danas najprisutniji u Crnoj Gori i svijetu, a kojima bi mladi trebali posvetiti svoju pažnju?

Pitanja koja su aktuelna kod nas, uglavnom su vezana za demokratsku tranziciju. Naši izazovi su brojni, prije svega vezani za vladavinu prava i uspostavljanje jednog mnogo otvorenijeg i sveobuhvatnijeg sistema parlamentarne demokratije. Promovisanje liberalne demokratije i njenih principa, kao što je kultura dijaloga, uvažavanja drugih i njihovih mišljenja, uvažavanje vjerske, etničke i politicke različitosti uz naglasak na slobodu pojedinca, je uvjek aktuelno, a danas je to posebno važno.

Ove ideje su ugrožene na Balkanu kako iznutra, od onih koji ne žele integraciju u zapadni sistem vrijednosti, tako i od trećih država koje imaju vrlo značajno prisustvo u regionu. Kao što vidite, ovi principi su ugroženi i u Zapadnoj Evropi i SAD, tako da njihovim promovisanjem postajete dio globalne mreže onih koji se zalažu za ove vrijednosti.

Za kraj ovog našeg razgovora, koju poruku biste poslali mladim ljudima?

Svaka generacija je posebna i drugačija. Ja se nadam da će mladi u Crnoj Gori i u okruženju, za razliku od moje generacije, više raditi na povezivanju i razumjevanju, da će umijeti da iskorače iz matrice nacionalizma i teorija zavjera i da će mnogo više gledati u budućnost nego u prošlost. Vjerujem da ćete vi iskoristiti svoju šansu da napravite promjenu na bolje, da ćete donijeti svježe i originalne ideje jer vi, prirodno, zbog svojih godina, bolje razumijete svijet koji se mijenja i postaje dinamičniji nego ikad ranije. Nemojte prestati da vjerujete u znanje i moć kritičnog razmišljanja, koliko god da vam se čini da naše društvo (naša društva) to ne cijene dovoljno.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa predsjednikom Francuske...

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su pokazala da...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli sa lakoćom...

Preporuka uredništva

Zaštita intelektualne svojine osnažuje položaj žena

U mnogim djelovima svijeta, žene se, prema zakonu, ne tretiraju jednako kao muškarci. Naime, žene su u nepovoljnom položaju u raznim domenima počev od...

Ekonomske slobode poboljšavaju položaj žena

Decenije ekonomskih istraživanja su pokazale da je povećanje ekonomskih sloboda doprinijelo razvoju cjelokupnog društva, posebno žena, čiji su se životi znatno poboljšali u svim...

Prijavi se za besplatnu radionicu – Bezbjednost na internetu u doba pandemije

Nevladino udruženje „Digitalizuj.Me“, u saradnji sa UNICEF-om i Telenorom, organizuje treću u nizu online radionica, ovog puta na temu „Online i offline stilovi komuniciranja – kako...