Leopold Ajami: Životne lekcije se kriju u sportovima

Filip Šoć: Svaki pad i neuspjeh trebaju da budu lekcija da sljedeći put budeš pametniji

Video igre već odavno nisu zabava dokonih i "asocijalnih" tinejdžera, već industrija koja svake godine je sve atraktivnija i "bogatija" za nekoliko milijardi. Prema...

Darko Brkan: Medijska pismenost je najvažnija u borbi protiv lažnih vijesti

Priča o lažnim vijestima i hibridnom ratovanju je sve aktuelnija. Za mladu demokratiju, kakva je crnogorska, ignorisanje ovih tema može biti štetno po dalji...

Vesko Garčević: Nemojte prestati da vjerujete u znanje i moć kritičkog razmišljanja

Malo je ljudi u Crnoj Gori koji se mogu pohvaliti tako dinamičnom, raznovrsnom i međunarodnom karijerom kao što to može Vesko Garčević. Sam Vesko...

Balša Radulović: U Crnoj Gori imamo nevjerovatan broj uspješnih selekcija i pojedinaca

Marv Danfi, legendarni američki trener i član Dvorane slavnih odbojkaša, je odbojku jednom prilikom opisao u sljedećim riječima: "Odbojka je jedan od najdivnijih sportova...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa predsjednikom Francuske...

Kada biste nekom crnogorskom preduzetniku rekli da je izučavanje filozofije ključno za prosperitet firme, vrlo vjerovatno bi brzo počeo da vam se izruguje. Uostalom probajte. Međutim, Leopold Ajami je osnivač Novel Philosophy akademije čije sjedište je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i neko ko je rano otkrio moć filozofije, pogotovo objektivizma. Zbog toga je u 24. godini života i bio proglašen za najmlađim kreativnim direktorom u Dubajiu gdje je uspješno vodio nekoliko projekata za velike međunarodne klijente. Za Vjesnik slobode govori nakon predavanja koje je održao u Beogradu, krajem novembra ove godine.

Gospodine Ajami nedavno ste u Beogradu održali predavanje u kojem, između ostalog, kažete da je sport odraz života. Koje su to vrijednosti sportista koje bismo mogli koristiti u svakodnevnom životu i u prevazilaženju životnih izazova?

Mišljenja sam da je sport industrija vrlina – za sportiste je to nepomirljiva trka za dostignućima, samo-fokusiranost, bez obzira na veličinu ekipe, svaki pojedinac je svjestan činjenice da mora da pruži najbolje od sebe kako bi njegova ekipa pobjedila – za navijače, sa druge strane, to je bespogovorni zahtjev za divljenjem, identifikacija sa uspjesima svojeg tima, odnosno za većinu navijača njihovih heroja, to je ta manifestacija ličnih želja kroz uspjehe drugih. Ljubitelji sportova slave ovaj prizor i mogućnosti vrlina, i oni implicitno shvataju snagu dobre forme – na veliku žalost, ljubitelji rijetku povezuju tu moć sa pitanjima koja se odnose na njihov svakodnevni život ili kulturne trendove. Ali, ako i kada to urade, i najapstraktnije filozofske ideje mogu se razumjeti i praktikovati. Slično kao i u umjetnosti, sport konkretizuje filozofiju. Očigledno je da sport djeluje kao motivator i da je analogan ličnom razvoju. Na primjer, svakodnevne navike i neposrednost u ciljevima sportista predstavlja dragocjene vodiče u našim ličnim i profesionalnim životima. Ono što nije očigledno jesu osnovni principi kojima se koriste sportisti. To su pitanja mojih predavanja. Na primjer, u sportu ne možete lažirati ili izbjegavati stvarnost, ne možete se pretvarati da postižete golove, ne možete zanemariti činjenicu da ste izgubili neku igru i morate učiniti nešto za ubuduće kako biste izbjegli lošije rezultate – ne možete postati bolji igrač samo maštajući o tome. U svakodnevnom životu se, takođe, srijećemo sa idejama i apstraktnim principima.Možemo se praviti da smo razumjeli te koncepte, možemo lagati sebe, možemo misliti kako se cijeli univerzum urotio protiv nas i tvrditi da podižemo “našu vibraciju” u smislu povezivanja sa određenom kolektivističkom energijom koja bi trebala da nas usmjeri u našem životu. Možemo, ali ćemo u tom slučaju snositi posljedice – od kojih je većina unutrašnje i samodestruktivne prirode. Iz tog ugla, sport nas uči posljedicama fizičkog i intelektualnog zdravlja.

Vaša predavanja se sastoje iz nekoliko modula. Zbog čega je svaki od tih modula važan za mladog čovjeka?

Predavanje nosi naziv Životne lekcije se kriju u sportovima, a samo predavanje je podijeljeno u četri segmenta. Prvi segment se tiče pravde i jednakosti. U svakom elegantnom okretu ili pirueti koji izvodi balerina može se izvući neočekivana lekcija o pravdi i jednakosti. Analiziranje ove analogije nam omogućava da razumijemo kako sportovi podstiču na razmišljanje o konvencionalnom pojmu pravde, kako je njegovo izvorno značenje iskrivljeno i ponekad izjednačeno sa ambicioznim konceptom jednakosti, i kako možemo koristiti sport kao sredstvo za ispravljanje filozofskog koncepta pravde u našem individualnom životu.

Sljedeći, odnosno drugi, segment predavanja se odnosi na samopoštovanje. Mi smo nerijetko pod konstantnom kišom savjeta o tome kako da steknemo ili ojačamo samopoštovanje, zbog čega postaje sve teže da razlučimo šta bi od toga moglo biti istina, a šta laž. Začudo, upravo se u sportskim poduhvatima – poduhvatima koji su satkani od činjenica i stvarnosti – nalaze naše najbolje šanse za razumijevanje kako postići samopoštovanje.

Treći segment predavanja bavi se ekstremnošću. Većina nas je odgajana sa idejom da ekstremi, u bilo čemu, nikada ne mogu biti dobri. Vrlina je biti umjeren. Sportovi, ipak, osporavaju ovu konvenciju i ukazuju na novi i dubokoumniji pogled na sam koncept ekstremnosti, a taj novi koncept nam dodatno ukazuje na konkretne životne prilike u kojima bi svi trebali biti revnosni ekstremisti.

Konačno, posljednji segment se bavi slijeđenjem ciljeva. Jedna od karakteristika uspjeha naših omiljenih sportskih junaka ogleda se u značajnim naporima koje ulažu u ostvarivanju svojih ciljeva. Opet, većina nas je svjesna da postizanje određenih ciljeva od nas zahtjeva da se odreknemo mnogih stvari, ali sportovi i tu nude dragocjenu pouku o bavljenju i postizanju ciljeva.

Postoji li najpogodniji način za promovisanje filozofije? Ona je, čini se, ne toliko popularna i često apstrakna za mlade ljude u ovom regionu?

Najpogodniji način? Teško da tako nešto postoji, i bojim se da nemam odgovor na takvo pitanje. Ono što znam je da uživam u procesu otkrivanja i učenja putem eksperimentisanja. Današnju omladinu je teško prevariti i mnogo su samopouzdaniji u iskazivanju svojih stavova – pretpostavljam da su društvene mreže odigrale značajnu ulogu u tome. Međutim, primjećujem da veću pažnju posvećuju praktičnim stvarima – a konsekvenca toga je njihova konstantna potraga za brzim rješenjima. Dodatno, obasuti su porukama tzv. influencer-a u kojima ih najčešće stimulišu da ne razmišljaju, nego samo urade ono što žele, ili da ne stvaraju, već samo dokumentuju. Možda sam zbog toga ja izabrao sportove da me inspirišu; jer oni demonstriraju upečatljivu vezu između teorijskog i praktičnog, koja mora postojati, i koju moramo koristiti, u našim životima.

Ovo nije jedino predavanje kojem ste posvećeni. Možete li nam reći nešto više o Vašoj organizaciji i aktivnostima koje sprovodite u svijetu?

Dozvolite mi da ukratko predstavim našu ideju: Novel Philosophy akademiju – koja je nastala iz podrške Prometheus fondacije i njenog osnivača gospodina Carl Barney-a. Stvorili smo intelektualnu akademiju čije sjedište je u Dubajiu i koja je posvećena u pružanju pomoći studentima, profesionalcima i poslovnim ljudima u građenju njihovog intelektualnog stava. Predavanja o sportovima i filozofiji su nastala kao plod saradnje sa jednom inicijativom koja nosi naziv Dubai Fitness Challenge, a koja nastoji da ukaže na važnost fizičkih aktivnosti. Naš prijedlog je bio da povežemo potrebu za fizičkim, ali i sa intelektualnim aktivnostima; bila je to jedinstvena prilika da ubrizgamo ideju o važnosti filozofije za razvoj mentalnog zdrava zajedno sa fizičkim. U tom projektu najveću zahvalnost dugujem mojoj koleginici Sally Michael koja je imala značajnu ulogu u stvaranju i razvoju sadržaja za ova predavanja i sa kojom sam proveo dosta vremena u istraživanju sportista i uočavanju lekcija iz njihovih života.

Kao intelektualna akademija, i startap, u regionu u kojem ne postoji nikakva svijest o važnosti i moći filozofije, uspjeli smo da razvijemo dvije ključne komponente: a) stvaranje svijesti o filozofija kao neizbježnoj i neopohodnoj kroz stvaranje nastavnog plana inspirisanog od različitih grana filozofije i kroz biranjem osnovnih tema koje se tiču samorazvoja. I b) sprovođenjem radionica koje su inspirisane našim zapažanjima kulturno-ideološko-socijalnih trendova čiji je cilj uspostovaljanje relevantnosti za život i potrebe ljudi. Sve što radimo zasnovano je zapravo na filozofiji Ajn Rend, odnosno objektivizmu. Mi ne propovjedamo filozofiju, niti tvrdimo da smo otkrili sve njene tajne, već prihvatamo i živimo po njenim principima koje koristimo kao svojevrsni vodič kroz život.

Do sada smo odradili nekoliko predavanja i radionica koje su pokrivale različite teme i oblasti. U ovom trenutku se krčka nešto veoma interesantno, ali na veliku žalost ne smijem da puno da otkrivam. Mogu samo reći da se radi o cjelodnevnoj radionici samorazvoja koja je inspirisana filmskom industrijom. Filmovi će služiti kao demonstranti filozofskih teorija, praćeni praktičnim i zabavnim alatima. To je sve što mogu da otkrijem, ali se radujem što ću imati priliku da ovu radionicu vodim i u Crnoj Gori.

Koliko je filozofija važna danas? Je li nam ona zaista neophodna?

Ajn Rend je najbolje odgovorila na to pitanje u svojoj knjizi Kome je potrebna filozofija? (Vjesnik slobode, Broj 5). Želim samo da dodam da sve ide naprijed džinovskim koracima u smjeru razvoja vještačke inteligencije i mašinskog učenja, te da će budući poslovi, način na koji učimo i bavimo se jedni drugima zahtjevati našu evoluciju. Budućnosti je potrebno manje ‘mišića’ i više ‘uma’ – više intelektualnog uticaja i kreativnog razmišljanja; drugim riječima, budućnost će loviti današnje filozofske mislioce.

Posjetili ste Podgoricu jednom tokom Škole objektivizma Džon Galt. Kakva su Vaša iskustva sa mladim ljudima u Crnoj Gori i koju biste im poruku usmjerili za kraj ovog našeg razgovora?

Da, još se sjećam kako sam ostao iznenađen i inspirisan tim predavanjem. Iznenađen jer nisam očekivao da ću sresti mlade ljude koji su veoma svjesni da im je filozofija neophodna kao vodič, i koji prepoznaju snagu ideja i spremni su da ulože vrijeme i trud u razvoj svog uma.

Ovo me je fasciniralo i inspirisalo, jer sam tada mislio da malo ljudi posjeduje svijest i interesovanje o tim temama, i bio sam gotovo siguran da u mom regionu neću pronaći slične kvalitete. Kada sam pokrenu Novel Philosophy akademiju, otkrio sam da griješim, jer bilo je zainteresovanih ljudi, ali nisu znali da postojimo niti su doživljavali filozofiju kao vodič kroz život. Sada aktivno radim na povezivanju Ujedinjenih Arapskih Emirata i Crne Gore (ali i ostatka Evrope) kako bi intelektualcima mogli obezbjediti dodatne benefite tog umreživanja, pa i zaradu za njihove intelektualne napore.

Dozvolite mi da vam se na kraju svima zahvalim na ovom intervjuu i izdvojio bih jedan od mojih najdražih citata Ajn Rend kao poruku svim mladim Crnogorcima/kama: “Ne dozvolite da se vatra ugasi…Ne pustite heroja u vašoj duši da propada u usamljenoj frustraciji zbog života kakav ste zaslužili, ali ga nikada niste uspjeli ostvariti. Svijet koji priželjkujete možete ostvariti. On postoji…stvaran je…moguć je..on je vaš.” – zahtjevajte ga odmah!

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa predsjednikom Francuske...

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su pokazala da...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli sa lakoćom...

Preporuka uredništva

Oda omladini

Ono u čemu čovjek provede svoju mladost, on na tome i ostari, a ono u čemu čovjek ostari on na tome i umire. Napisati nešto...

Budućnost kanabisa: Prijetnja ili prilika?

Vutra, džokavac, gandža, buksna, mara, džidža, motalica, gras. Sve je ovo zajednički naziv za biljku koja potiče iz Centralne Azije, a koja u sebi...

Opelo umjetnosti

Alo! Glumac, ne seri!, začu se iz publike dok glumac na sceni pokušava da svoju emociju prenese na publiku i time oživi svaku riječ...