Filip Šoć: Svaki pad i neuspjeh trebaju da budu lekcija da sljedeći put budeš pametniji

Darko Brkan: Medijska pismenost je najvažnija u borbi protiv lažnih vijesti

Priča o lažnim vijestima i hibridnom ratovanju je sve aktuelnija. Za mladu demokratiju, kakva je crnogorska, ignorisanje ovih tema može biti štetno...

Leopold Ajami: Životne lekcije se kriju u sportovima

Kada biste nekom crnogorskom preduzetniku rekli da je izučavanje filozofije ključno za prosperitet firme, vrlo vjerovatno bi brzo počeo da vam se...

Vesko Garčević: Nemojte prestati da vjerujete u znanje i moć kritičkog razmišljanja

Malo je ljudi u Crnoj Gori koji se mogu pohvaliti tako dinamičnom, raznovrsnom i međunarodnom karijerom kao što to može Vesko Garčević....

Balša Radulović: U Crnoj Gori imamo nevjerovatan broj uspješnih selekcija i pojedinaca

Marv Danfi, legendarni američki trener i član Dvorane slavnih odbojkaša, je odbojku jednom prilikom opisao u sljedećim riječima: "Odbojka je jedan od...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa...

Video igre već odavno nisu zabava dokonih i “asocijalnih” tinejdžera, već industrija koja svake godine je sve atraktivnija i “bogatija” za nekoliko milijardi. Prema nekim istraživanjima industrija video igara je već odavno prevazišla industriju muzike i filmova, a profesionalni igrači ili gejmeri već inkasiraju milionske cifre koje su nekim profesionalnim sportistima i dalje puka mašta. Primjera radi, na nedavno održanom prvenstvu u video igri Fortnite, šesnaestogodišnji Kyle Giersdorf je osvajanjem prvenstva osvojio novčanu nagradu od skoro 3 miliona eura. Poređenja radi, novčana nagrada Novaka Đokovića na Vimbldonskom turniru je ove godine iznosila nešto manje od 3 miliona eura, novčana nagrada Tiger Woods-a za osvajanje Mastera je iznosila nešto manje od 2 miliona eura.

U Crnoj Gori od 2013. godine postoji Savez elektronskih sportova Crne Gore koji je organizator mnogobrojnih turnira i nacionalnih liga, a koji istovremeno okuplja gejmere iz raličitih disciplina. Jedan od osnivača, Filip Šoć, je svoju ljubav prema video igrama pretvorio i u preduzetničku inicijativu pa je od nedavno Podgorica bogatija za prvi Gejming pab, koji se nalazi nedaleko od Sahat kule. Pored toga Filip Šoć je vlasnik i dvije igraonice u Podgorici koje okupljaju mlade talente i, vjerujemo, buduće zvijezde crnogorske gejming scene. U razgovoru sa Filipom Šoćem pričali smo o samim počecima, ali i izazovima sa kojima se suočavaju svi oni koji bi pokušali da se bave profesionalnim igranjem video igara u Crnoj Gori.

Igranje video igara se često posmatra kao gubljenje vremena, pogotovo od strane roditelja. Kako to da ste Vi upravo od igrica napravili jedan veoma ozbiljan biznis? Možete li objasniti našim čitaocima kako on sada funkcioniše?

Roditelji sve više shvataju značaj video igara i mogućnosti koje one daju. Naravno kao i za sve kod nas treba vremena, ali mislim da se u odnosu na period kada smo mi počinjali da igramo video igre, prije nekih dvadesetak godina, odnos roditelja znatno promjenio. Često imamo i roditelje koji vide potencijale u svojoj djeci i omogućavaju im da se bavi strimovanjem istih.

Kao što neko trenira, prati ili voli fudbal, košarku, tenis i mnoge druge sportove, tako i ja poslednjih dvadeset godina igram igrice i pratim dešavanja u svijetu gejminga kako kod nas tako i u svijetu.

Pošto smo poznati po tome da kasnimo dvadesetak godina za svijetom gejming se kod nas još uvijek teško prihvata, ali kako vrijeme prolazi sve je bliži i bliži roditeljima. Za nekih pet godina oni koji su sada u gejmingu će postati roditelji, pa će vjerovatno imati i više razumjevanja kada njihova djeca budu igrala igrice.

Igrajući igrice toliko godina, 2013. godine sam zajedno sa mojim prijateljem Slobodanom Franetom osnovao Savez elektronskih sportova Crne Gore. To je bio prvi savez te vrste u regionu. Već sada, sedam godina kasnije, imamo saveze u gotovo svim državama, međunarodne federacije, a sve smo bliži tome da gejming postane olimpijski sport. Tokom 2016. godine smo otvorili Gejming Haus, kao svojevrsni gejming centar, a tri godine kasnije i Gejming pab koji je upotpunio ponudu igraonica i sada uz igrice možete popiti piće i pratiti mečeve iz svijeta gejminga, kao i ostale sportove. Jednostavno uspjeli smo da spojimo dizajn kafeterije i modernog paba sa igraonicom koja trenutno raspolaže sa 25 računara i 3 konzole. Nekada je to bilo mjesto gdje su dolazili samo gejmeri, ali sada sa ponudom koju pruža Gejming pab polako postajemo interesantni i drugim ljudima koji provode svoje pauze od posla kod nas. Mislimo da će se kombinacija lokala i igraonice pokazati kao mnogo uspješnija i održivija.

Često se može naići na one kod kojih vlada “usijeh preko noći”. Koliko je trajala Vaša noć? Kako je tekao cijeli proces nastajanja Gejming paba? Šta je bila Vaša najveća motivacija i da li ste imali podršku okoline?

Preko noći teško da išta može biti uspješno. Veliki problem kod nas je naš mentalitet koji je otporan prema svemu što je novo. Jer narod ovdje nije navikao na uspjehe. Za bilo koji biznis treba vremena. Čini se da smo tek sada, posle ovoliko godina, uspjeli da Savez dovedemo do tog stanja da su ljudi izvan granica Crne Gore čuli za nas. Da učestvujemo u organizaciji regionalnih turnira, te da će neki naši takmičari u bliskoj budućnosti imati mogućnost da se takmiče na međunarodnim turnirima i oprobaju sa najboljima iz svijeta gejminga. Što se tiče poslovnog djela, tek sada počinje prava priča o gejmingu. Cilj je za narednih pet do šest godina da otvorimo još tri ili četri gejming centra (igraonica plus gejming pab) u Podgorici, a ako se pokaže interesovanje i u ostatku Crne Gore. Za sve ovo, naravno, treba dosta truda i odricanja pogotovo danas kada imam porodicu koja je uvijek na prvo mjesto i koja dosta trpi zbog posla koji radim. Ali se nadam da ćemo zajedničkim snagama uspjeti sve ovo da izvedemo na pravi put. Što se tiče podrške, imam je od porodice, prije svega od žene i djeteta, a od roditelja je nisam imao do unazad par godina jer je i za njih ovo bilo kao i za mnoge roditelje iz stare garde gubljenje vremena i budalaština. Oni tek sada po malo prihvataju sve ovo što se dešava oko njih. Za svaki posao je bitna, prije svega, ideja, želja i trud. Takođe, vrlo je važno sa kakvim partnerom krećete u biznis, ukoliko ga imate. Mene je tu sreća pogledala i to je jedan od razloga zbog čega je sve do sada išlo kako treba. Čovjek uvijek mora da ima i plan B i plan C. Ponavljam, uz sve gore navedeno, potrebno je mnogo da bi se kockice na kraju složile kako bi nešto uspjelo. Na kraju, ne treba odustajati od ciljeva, ali treba biti i realan u pogledu istih, pogotovo kada je u pitanju naše tržište koje je izuzetno otporno na sve što je novo, pogotovo ono što dolazi iz svijeta informacionih tehnologija i gejminga.

Koji je najveći izazov sa kojim ste se susreli tokom karijere, a koji su to izazovi sa kojima se sada susrećete nakon što ste postali vlasnik jedinog gejming paba u Crnoj Gori?

Možda ne bih mogao da procjenim koji je to najveći izazov sa kojim sam se suočio, ali moram navesti da mi je rad u Cosmetics marketima donio veliko iskustvo i znanje. Imao sam prilike da kroz sedam godina rada prođem kroz sve sfere posla, od IT službe do drugih odgovornih poslova. Zahvaljujući tom poslu, stekao sam mogućnost da upoznam mnoge ljude i kasnije i privatno ostvarim kontakt sa njima i tako pomognem razvoj gejminga u Crnoj Gori. Opet, vrlo je važna sreća u poslu. Moja sreća je bila taj posao koji je bio ono malo što mi je falilo da se približim ljudima i predstavim im gejming. Shvatio sam i da su neke naše kompanije bile zatvorene za nove ideje u početku, ali danas je to već dosta promijenjeno na bolje i mogu reći da svi obraćaju pažnju na gejmere kao novu grupaciju potrošača.

Upoznati ste sa radom NVO sektora ali isto tako i sa biznis sektorom. Možete li napraviti paralelu između njih?

NVO i biznis? Savez bi trebao uskoro da postane dio nekog ministarstva jer samo nas je muka natjerala da u datom trenutku se registrujemo kao nevladina organizacija. Nisam ljubitelj nevladinih organizacija jer ih svi koriste za mlaćenje prazne slame. Isto kao i političari, samo pričaju, a malo ko nešto zaista radi. Sa druge strane sa biznisom nema zezanja. Neophodno je da se posvetiš maksimalno i da daš sebe 1000% i opet postoji šansa da nećeš uspjeti. Ali ne treba odmah odustajati, kao što to inače kod nas biva. Svaki pad i neuspjeh trebaju da budu lekcija da sljedeći put budeš pametniji i da naučiš iz prethodnih grešaka. Jer ko nikada nije pao, teško da može doći do vrha.

Organizator ste gejming takmičenja, na radost mnogih mladih koji su profesionalno posvećeni igranju igrica. Na takvim takmičenjima se mogu osvojiti i veoma vrijedne nagrade. Da li gejmeri mogu očekivati nešto slično u skorije vrijeme?

Što se tiče takmičenja već sada mogu da najavim od 19. do 20. oktobra gejming vikend u City Mall šoping centru gdje će ljudi imati prilike da se oprobaju u takmičenju u najnovijim naslovima kako na konzolama, tako i na kompjuteru i gdje će imati mogućnost da osvajanjem nekog od takmičenja budu predstavnik Crne Gore na prvenstvu u Kini sljedeće godine. Inače, WESG Adria je organizacija koja je pod pokroviteljstvom svjetske gejmerske organizacije koju vodi velika kineska kompanija Alibaba i kojoj je jedan od ciljeva da gejming bude uvršten u Olimpijske igre do 2028. godine.

Šta biste poručili onim roditeljima koji osuđuju djecu zbog igranja igrica?

Teško pitanje, mislim ni da moja žena neće našem sinu dozvoljavati igranje igrica, jer je ona starog kova i otporna je na to (smijeh). Ali, tata će mu omogućiti da se bavi gejmingom ukoliko to bude želio, mada je još rano pričati o tome. Ipak, dovoljno je reći da je gejming definitivno budućnost koja je danas počela. Upravo dok sam odgovarao na vaša pitanja, jedan od najpoznatijih gejmera pod pseudonimom Ninja je postao najplaćeniji gejmer, a moglo bi se reći i sportista, potpisavši ugovor sa Mixer platformom iza koje stoji Majkrosoft na šest godina, dok je vrijednost ugovora blizu milijardu eura (odnosno 930 miliona). Moje je predviđanje da će dosta sportista vremenom prelaziti na gejming, te da ćemo za desetak godina imati deficit profesionalnih sportista zbog gejminga. Fortnite turnir je imao nagradni fond od 30 miliona dolara, a osvajač je uzeo tri miliona što je više nego što je Đoković uzeo osvajanjem najprestižnijeg teniskog turnira. A međunarodno Dota 2 takmičenje je već na vrtoglavih 32 miliona dolara i raste. Moram napomenuti da radim na uspostavljanju saradnje između Saveza i jedne TV kuće iz Crne Gore koja bi od septembra trebala da uvrsti prenos mečeva i emisija u svoj program kao svojevrsni pilot projekat.

Šta biste poručili onima koji još nisu skupili hrabrosti da svoj san sprovedu u djelo?

Ko nema hrabrosti da proba, onda najvjerovatnije nije predodređen za to. Danas makar svako može da strimuje jer kompjuteri u igraonicama i kućama, kao i internet konekcije, ne zaostaju za svjetskim kvalitetom, a dodatno su i cijene mnogo pristupačnije nego prije desetak godina. Gejmer se postaje, gejmer se rađa, i gejmer se ostaje cijeli život. To je ljubav koja ne prolazi i ne jenjava. Biće prilike pa ćete vidjeti kako se mi i posle toliko godina družimo, provodimo vrijeme zajedno, a i dalje igramo igrice.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa...

Preporuka uredništva

Prijavi se za petu besplatnu radionicu “Medijska pismenost u digitalnoj sferi”

Prijavi se za petu besplatnu radionicu “Medijska pismenost u digitalnoj sferi” koja će se održati u srijedu, 29. jula 2020. godine preko Zoom platforme. 

Ko će da brani Evropu od nje same?

Ko će da brani Evropu od nje same? Tako bi danas parafrazirali latinsku umotvorinu. "Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama...

Mjesto otpora

U društvu u kojem sve ima svoju vrijednost, koja je cijena individualnosti? Kad ljudsko biće počne da slaže Rubikovu kocku svojih identiteta,...