Darko Brkan: Medijska pismenost je najvažnija u borbi protiv lažnih vijesti

Filip Šoć: Svaki pad i neuspjeh trebaju da budu lekcija da sljedeći put budeš pametniji

Video igre već odavno nisu zabava dokonih i "asocijalnih" tinejdžera, već industrija koja svake godine je sve atraktivnija i "bogatija" za nekoliko milijardi. Prema...

Leopold Ajami: Životne lekcije se kriju u sportovima

Kada biste nekom crnogorskom preduzetniku rekli da je izučavanje filozofije ključno za prosperitet firme, vrlo vjerovatno bi brzo počeo da vam se izruguje. Uostalom...

Vesko Garčević: Nemojte prestati da vjerujete u znanje i moć kritičkog razmišljanja

Malo je ljudi u Crnoj Gori koji se mogu pohvaliti tako dinamičnom, raznovrsnom i međunarodnom karijerom kao što to može Vesko Garčević. Sam Vesko...

Balša Radulović: U Crnoj Gori imamo nevjerovatan broj uspješnih selekcija i pojedinaca

Marv Danfi, legendarni američki trener i član Dvorane slavnih odbojkaša, je odbojku jednom prilikom opisao u sljedećim riječima: "Odbojka je jedan od najdivnijih sportova...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa predsjednikom Francuske...

Priča o lažnim vijestima i hibridnom ratovanju je sve aktuelnija. Za mladu demokratiju, kakva je crnogorska, ignorisanje ovih tema može biti štetno po dalji socio-ekonomski razvoj, ali i značajna prepreka u procesu daljih EU integracija. Za Vjesnik slobode razgovaramo sa Darkom Brkanom iz Udruženja građana Zašto ne koji nam u ovom razgovoru razotkriva važne elemente lažnih vijesti i mogu li one poslužiti kao izgovor vladama u ograničavanju slobode govora.

Kako definisati sam pojam lažnih vijesti?

Lažne vijesti su originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi ta su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. Naravno, ovo nisu jedine vrste medijskih manipulacija i dezinformacija, ali su sigurno najštetnije.

Fenomen lažnih vijesti je danas sveprisutan u našim životima, iako se stiče utisak da to nije bilo slučaj do prije par godina, odnosno do dolaska Donalda Trampa na mjesto predsjednika u SAD. Gdje su zapravo korijeni lažnih vijesti? Dolaskom Donalda Trampa na mjesto predsjednika SAD ili pojavom i razvojem interneta generalno?

Lažne vijesti i dezinformacije su društvena pojava koja je nastala u isto vrijeme kad i informacija ili podjela informacija. One su uvijek bile sastavni dio informisanja u različitim formama. Međutim, nakon pojave interneta, a zapravo nakon razvoja konzumacije online sadržaja i informisanja putem interneta, proizvođači dezinformacija su dobili tehničku pretpostavku da se sve većem broju konzumenata medijskog sadržaja prilkažu kao potencijalno kredibilni, a vijesti koje plasiraju potencijalno istinite, i u tome leži pravi problem vezan za ovo pitanje.

Današnji političari često koriste taj termin da diskredituju protivnika ili suprotno mišljenje. Da li primjećujete tu pojavu? Kako prepoznati lažnu vijesti?

Prvo, mislim da je termin lažna vijest previše korišten u posljednje vrijeme, te da mnogi u cijeloj toj situaciji i ne shvataju šta on zapravo znači. Ali kao i svaka druga buzz-word, postao je vrlo iskoristiv u različitim prilikama, a posebno za diskreditovanje političkih protivnika, čega nisu imune i naše zemlje i političari oportunisti. A mnogi su načini kako prepoznati lažnu vijest, mada je najsigurniji način za izbjeći istu zapravo čitati samo medije koji imaju dugotrajnu tradiciju i jasan kriterijum kvaliteta i kredibiliteta.

Uzevši u obzir da živimo u vremenima post-istine, stiče se dojam da većini ljudi su važnije emocije nego činjenice. Kako će to uticati na buduće političke procese u regionu koji je i dalje ranjiv i podložan emocionalnoj manipulaciji?

Emocije, i to uglavnom usmjerene na jako mali broj pitanja, su uglavnom glavni motivatori za stav ljudi o političkim procesima uopšte, što svakako koriste političari u našem regionu i, s obzirom na uspjehe, vjerovatno neće prestati to koristiti. Ono što je sa druge strane potrebno napraviti jeste podići nivo medijske pismenosti i svijesti za ove probleme i na taj način steći osnovu za kvalitetnije političke procese.

Je li medijska pismenost važan faktor u prepoznavanju lažnih vijesti? Na kom nivou je ona u regionu? Kako se može poboljšati njen položaj, ukoliko nije zavidan?

Medijska pismenost je najvažnija u tom procesu zasigurno, jer je mnogo sigurnije i kvalitetnije rješenje naučiti konzumente online sadržaja da sami znaju prepoznati problematičan sadržaj, nego se samo uzdati na specijalizirane platform za detekciju ovih pojava.

Ovih dana je u Crnoj Gori aktuelan Zakon o slobodi vjeroispovjesti koji je na veliku žalost iskompromitovan salvom neprovjerenih činjenica i negativnih emocija i sa jedne, i sa druge strane (vlast/opozcija). Mislite li da ovakva neodgovornost političkih učesnika može voditi ka dubljoj polarizaciji? Šta bi mogle biti posljedice takve polarizacije?

Ako se pitamo da li korištenje dezinformacija i lažnih tvrdnji od strane medija može dovesti do dalje polarizacije, odgovor je sigurno da može. Većina osoba, a posebno onih koji su već ostrašćeni prema jednoj strani ili ideologiji, vrlo lako apsorbiraju dezinformaciju i lažnu vijest, ukoliko one odgovaraju njihovim emocijama i potrebama, te će prije vjerovati neistini koja im odgovara ili istini koja im ne odgovara. U kontekstu trenutne crnogorske situacije, to samo može dovesti do jačanja sukoba i do sve većeg nerazumijevanja, što može imati negativne posljedice.

Policija u Crnoj Gori je već u prvih par dana ove godine uhapsila tri novinara zbog postojanja sumnje da su izvršili krivična djela izazivanje panike i nereda. Mogu li lažne vijesti poslužiti kao izgovor vlastima da ograniče medijske slobode?

Iako pitanje dezinformacija i medijskih manipulacija treba regulisati i jasno odrediti sankcije za određene pojave u ovim procesima, ograničavanje medijskih sloboda je u ovom slučaju pogrešno, posebno ako je reakcija institucija hapšenje novinara. Kad govorimo o ovoj pojavi, potrebno je raditi na smanjenju potražnje za lažnim vijestima tako što se jača medijska pismenosti i integritet nezavisnih medija, a ne uvoditi represivne mjere, koje mogu biti kontraproduktivne.

Često se ovih dana pominje i tzv. hibridni rat. Koliko je on zaista prijetnja po države i njihovu stabilnost? Da li primjećujete njegovo prisustvo u Crnoj Gori i regionu u mjeri u kojoj se on pominje?

Hibridni rat je ono kako mi shvatimo taj pojam. Ako se radi o međudržavnom sukobu gdje države koriste medijska sredstva za ostvarivanje svojih ciljeva, onda sigurno svuda u regioni imamo neku formu hibridnog rata. Prvo, svi mi smo dio globalnog hibridnog rata u kojem se svjetske sile bore sredstvima koja nisu vojna, a u ovom kontesktu u kojem vodimo ovaj razgovor to je korištenje stranih medija, ali i lokalnih, za plasiranje dezinformacije koje pomažu ciljevima ili imidžu neke države. Naše istraživanje koje smo objavili u maju 2019. godine pokazuje jasno kako je recimo prije izbora u BiH postojao regionalni dezinformativni centar od medija iz BiH i Srbije gdje je bitnu ulogu imao i Sputnik, koji je medij direktno finansiran od Ruske Federacije. Koliko su ovakve pojave prijetnja po države i njihovu sigurnost više zavisi koliko su države otporne na ovakve pojave i koliko su spremne da na pravi način reaguju na njih. Ali da u bitnim trenucima, kada su političke dinamike na vrhunci ili recimo u doba izbora, ovakva djelovanja mogu biti izuzetno opasna, je činjenica.

Kako možemo da se izborimo protiv ovih pojava? Koja je uloga institucija, nevladinog sektora, privrede i akademije? Koja bi uloga mogla biti mladih u toj borbi?

Kao što sam rekao, samo jačanje otpornosti društva i medijske pismenosti, te jačanje kredibilnih nezavisnih medija mogu biti adekvatna borba protiv ovih pojava. U isto vrijeme, potrebno je na globalnom nivou da se uključe svi akteri, prije svega velike tehnološke kompanije, kako bi se smanjio uticaj dezinformacija na društva. Naravno, uz sve to ide i adekvatna legislativna asistencija koja ne smije biti represivna, nego produktivna, te uključivanje svih sektora društva. Sve ovo zajedno može dovesti do globalnih, ali i lokalnih transformacija, koje će značajno unaprijediti situaciju.

Za kraj, imate li neku posebnu poruku da uputite mladim ljudima?

Svi mi moramo znati da ono što pročitamo i povjerujemo na prvu ne mora biti tačno, te da moramo biti izuzetno pažljivi kod čitanja medijskih informacija i čitati sve sa više strana i iz više izvora. I pratiti organizacija i medije čija je osnovna misija provjera medijskih činjenica.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su pokazala da...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa predsjednikom Francuske...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli sa lakoćom...

Preporuka uredništva

‘Oću da idem!

Ekonomska nesigurnost, kronizam, loš životni standard i generalno nezadovoljstvo su samo neki od razloga zbog kojih naši svakodnevni sagovornici požele da napuste svoje države....

Dosta autoritarizma!

Sve više izgleda da se dobar dio crnogorskog društva ne može odreći poštovanja i divljenja autoritarnim ličnostima i režimima. To bi donekle moglo biti...

Međunarodna koalicija: Pet godina neupsjeha – Otvoreno pismo direktoru SZO Dr. Tedros Ghebreyesus

Podgorica, Crna Gora - “Pet godina neuspjeha!” – To je poruka koja je proslijeđena novom direktoru Svjetske zdrastvene organizacije Dr. Tedros Ghebreyesus-u u okviru...