Zaštita intelektualne svojine osnažuje položaj žena

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su...

U mnogim djelovima svijeta, žene se, prema zakonu, ne tretiraju jednako kao muškarci. Naime, žene su u nepovoljnom položaju u raznim domenima počev od vlasništva nad zemljom, pa do dobijanja nasljedstva. Djelotvornija zaštita prava intelektualne svojine može pomoći u ublažavanju ovih nejednakosti. Kada su prava intelektualne svojine adekvatno sprovedena, prava žena u ovom sistemu su zaštićena. Na primjer, zemlje sa najvišim stepenom zaštite autorskih prava su najčešće zemlje u kojima glumice i umjetnice najviše zarađuju u ovim djelatnostima.

Svjetski dan prava intelektualne svojine se obilježava 26. aprila, od strane WIPO-a, odnosno Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu. Svjetski dan prava intelektualne svojine proslavlja se na međunarodnom nivou, sa ciljem promovisanja znanja o intelektualnoj svojini (patentima, autorskim pravima, zaštitnim znakovima), kao i njenoj ulozi u promovisanju inovacija i kreativnosti. Prošlogodišnja tema Svjetskog dana prava intelektualne svojine – „Ohrabrivanje promjena: Inovacije i kreativnost žena“, stavlja u fokus ulogu žena u oblikovanju budućnosti društva.

Zaštita prava intelektualne svojine je od vitalnog značaja za ekonomski rast. Ova prava su veoma važna pa su sadržana i u Članu 27 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine, u kojem se navodi sljedeće: „Svaki autor ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizilaze iz bilo koje njegove naučne, književne ili umjetničke kreacije“.

Elena Panaritis, autorka djela Prosperity Unbound, ujedno i osnivačica i izvršni direktor kompanije „Thought 4 Action“, objašnjava da praksa pokazuje da žene kao građani postaju više uključene u politiku svoje zajednice i države. Takođe, ona navodi da se, kada se sprovodi djelotvornija zaštita svojine, žene na tržištu sve češće javljaju u ulozi lidera i inovatora. Shodno navedenom, u državama koje obezbijeđuju zaštitu svojine, procentualni broj žena koje su učesnici u ovim aktivnostima premašuje 53%, u odnosu na period slabije djelotvornosti zaštite prava svojine.

Zaštita prava intelektualne svojine, pružajući vlasnicima i stvaraocima najvišu pravnu i faktičku vlast nad kreacijom, daje finansijski podstrek stvaralaštvu i inovacijama. Statistika pokazuje da zemlje sa djelotvornijom zaštitom prava intelektualne svojine imaju izraženiju rodnu ravnopravnost. Profesorica Američkog Univerziteta, a ujedno i autorka djela Patent Index, Walter G. Park navodi: “Žene na tržištu daju snažan podsticaj za promjene i liderstvo. Adekvatna implementacija prava intelektualne svojine pospješuje preduzetništvo, na način što ohrabruje žene da razvijaju ideje i proizvode i da promovišu svoje inovacije. Takvi sistemi imaju cilj da pronađu i zaštite svaki oblik kreativnosti, naravno uključujući sva kreativna stvaralaštva žena kroz razvoj čovječanstva.”

Fokus na zaštiti prava intelektualne svojine se javila se u trenutku kada su ova prava bila od najvećeg značaja za globalnu ekonomiju, odnosno kada su bila najviše ugrožena. Kompanije koje kreiraju intelektualnu svojinu stvaraju više od 38% BDP-a Sjedinjenih Američkih Država, odnosno 42% BDP-a u Evropskoj Uniji. Takve kompanije zapošljavaju 45.5 miliona ljudi širom SAD-a, odnosno 82 miliona ljudi u EU. U sektorima koji se odnose na kreiranje intelektualne svojine, radnici prosječno ostvaruju 46% više nadnice u poređenju sa radnicima iz drugih sektora.

Umanjena djelotvornost zaštite prava intelektualne svojine „guši“ inovacije, iz razloga što kreatori autorskih djela gube finansijski podsticaj za stvaralaštvo – dobit. Neadekvatna implementacija pravnih normi u vezi sa zaštitom prava intelektualne svojine može dovesti do kršenja autorskih prava, reprodukovanja autorskih djela bez dozvole autora, kao i prodaje autorskih djela bez nadoknade autoru.

U zemljama u razvoju, neadekvatna primjena zakona u vezi sa intelektualnom svojinom rezultirala je alarmantnim rastom falsifikovanih proizvoda: 2,5% svjetske trgovine odnosi se na trgovinu falsifikovanim proizvodima. Ovi proizvodi najčešće se proizvode u manje razvijenim zemljama, a 80% ovih falsifikata nije u skladu sa pravnim normama koje se odnose na poslovanje u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Statistika govori da, usljed pojave falsifikovanja, Evropska unija na godišnjem nivou ima gubitak u iznosu 83 milijarde eura. Takođe, ova pojava utiče i na smanjenje broja radnih mjesta, koje je procijenjeno na obim od 790 000.

Nažalost, falsifikovani proizvodi se ne odnose samo na potrošna dobra, kao što su trenerke ili patike. U svijetu se čak 10% farmaceutske trgovine odnosi na trgovinu falsifikatima. Falsifikovani ljekovi pronađeni su u zakonski dozvoljenim trgovinskim lancima snabdijevanja u zemljama u razvoju. Takvi ljekovi ugrožavaju živote svih pojedinaca koji ih koriste. Opasnosti koje postoje u standardnim visokorizičnim procesima proizvodnje ljekova dodatno su uvećane samim postojanjem falsifikata u ovoj industriji. Proizvodnja ljekova, koja može trajati i do 12 godina, zahtjeva obimna istraživanja, mnogobrojne eksperimente i u prosjeku investicije obima 2,8 milijardi američkih dolara. Manje od 10% ljekova u razvoju zadovoljava sve neophodne kriterijume i „dolazi“ do krajnjih potrošača. Djelotvorna primjena prava intelektualne svojine iziskuje posvećenost i adekvatnu saradnju u sprovođenju. Iz ovog razloga vlade širom svijeta pružaju poreske olakšice po osnovu prihoda stečenih od patenata. Ovakve olakšice ohrabruju inovacije i pozitivno utiču na ekonomski rast.

U zemljama u razvoju, neadekvatna primjena zakona u vezi sa intelektualnom svojinom može pogoršati već ugrožena prava žena. Naime, zemlje u razvoju najčešće imaju veće stope nezaposlenosti žena, veću stopu smrtnosti odojčadi i nižu stopu obrazovanja žena. Investicije u pomenute zemlje, koje mogu uticati na povećanje BDP-a po stanovniku i poboljšanje životnog standarda, postaju ograničene kada kršenje prava intelektualne svojine obeshrabri velike kompanije da investiraju. Dakle, države koje štite prava intelektualne svojine istovremeno kreiraju povoljno preduzetničko okruženje za žene.

Međutim, čak i u razvijenim zemljama postoji potreba za daljim razvojem na polju zaštite prava intelektualne svojine. Prema podacima IWPR – Institute for Women’s Policy Research, iako su žene upetostručile svoj broj registrovanih patenata počev od 1977. godine, na uzorku od 5 patenata, manje od jednog patenta je registrovala žena kao jedna od kreatora. Istraživanja ovog instituta su takođe pokazala da svega 7.7% ukupnog broja patenata su registrovale žene kao primarne izumiteljke. Sudeći prema ovom tempu napretka, žene na polju patentiranja neće moći da pariraju muškarcima barem do 2092. godine.

Navedeni raskorak između muškaraca i žena je obeshrabrujući uzevši u obzir važnu ulogu žena kao pronalazača u istoriji. Žene su izumitelji nekih od svakodnevnih vrlo korisnih predmeta, kao što su brisači na autu, koji su patentirani od strane Mary Anderson, kao i tehnologiju frekvencije raspršenog spektra koja je patentirana od strane Hedy Lamarr. Ova tehnologija predstavlja temelj za razvijanje bluetooth i Wi-Fi tehnologije.

Pojam razvijenih zemalja ne mora obavezno da podrazumijeva i djelotvornu primjenu prava intelektualne svojine. Svjetska zdravstvena organizacija koja aktivno promoviše i sponzoriše primjenu standardizovanih pakovanja proizvoda na ovaj način narušava prava kompanija koja se odnose na zaštitnu marku, a sve se ovo dešava u razvijenim zemljama kao što su Australija ili Ujedinjeno Kraljevstvo. Ovakav čin rezultira ekonomskim, bezbjednosnim i zdravstvenim posljedicama. Standardizovano pakovanje dovodi se u vezu sa povećanjem ilegalne trgovine duvanom u Australiji, na način što preusmjerava novčana sredstva na ilegalno tržište, te podvrgava potrošače neprovjerenom i nepouzdanom duvanu. Ukoliko bi se standardizovana pakovanja koristila u Sjedinjenim Američkim Državama, za pakovanje alkoholnih i bezalkoholnih pića, bilo bi utrošeno u prosjeku 300 milijardi dolara godišnje. Ovaj iznos prevazilazi BDP brojnih zemalja širom svijeta.

Prema statističkim podacima koji pokazuju rangiranje zemalja u odnosu na stepen zaštite intelektualnih prava žena, zemlje koje djelotvornije štite prava intelektualne svojine adekvatnije sprovode i mjere rodne ravnopravnosti, u područjima kao što su dostpunost zemlje, dostupnost kreditiranja i ravnopravnost pri nasljedstvu imovine. Profesor Centralnog Univeziteta u Venecueli Sary Levy-Carciente izjavila je sljedeće: “Ohrabrivanje žena predstavlja rješenje za borbu protiv siromaštva, a najbolji način za ohrabrivanje žena jeste da im se omogući pravo svojine.”

Pomenute mjere dokazuju da zaštita prava intelektualne svojine predstavlja „win-win“ situaciju za svako društvo. Na osnovu zaštite ovih prava nastaju ekonomski podsticaji za inovacijom i investiranjem, što rezultira ekonomskim rastom i prosperitetom. Zaštita prava intelektualne svojine pozitivno utiče na položaj žena u društvu, odnosno na rodnu ravnopravnost, koja u dugom roku dovodi do ekonomskog rasta. Svjetskim danom intelektualne svojine, koji slave organizacije širom svijeta, proslavlja se uloga žena u oblastima intelektualne svojine kako u prethodnim dostignućima, tako i ohrabrivanjem budućeg rasta i napretka na ovom polju.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa...

Preporuka uredništva

Ko će da brani Evropu od nje same?

Ko će da brani Evropu od nje same? Tako bi danas parafrazirali latinsku umotvorinu. "Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama...

Saglasja – političko-filozofski ogledi koji vraćaju nadu

Ko su ljudi koji oblikuju našu ličnost? Porodica? Prijatelji? Mi sami? Sve to stoji, no postoje još neki ljudi, jednako važni kao...

Zašto treba osluškivati, tumačiti snove?

Svako od nas je imao barem nekoliko puta divne snove, prepune pozitivnih emocija, divnih doživljaja, koji su ostavljali mir nakon buđenja. Tačnije,...