Saglasja – političko-filozofski ogledi koji vraćaju nadu

Filip Šoć: Svaki pad i neuspjeh trebaju da budu lekcija da sljedeći put budeš pametniji

Video igre već odavno nisu zabava dokonih i "asocijalnih" tinejdžera, već industrija koja svake godine je sve atraktivnija i "bogatija" za nekoliko...

Darko Brkan: Medijska pismenost je najvažnija u borbi protiv lažnih vijesti

Priča o lažnim vijestima i hibridnom ratovanju je sve aktuelnija. Za mladu demokratiju, kakva je crnogorska, ignorisanje ovih tema može biti štetno...

Leopold Ajami: Životne lekcije se kriju u sportovima

Kada biste nekom crnogorskom preduzetniku rekli da je izučavanje filozofije ključno za prosperitet firme, vrlo vjerovatno bi brzo počeo da vam se...

Vesko Garčević: Nemojte prestati da vjerujete u znanje i moć kritičkog razmišljanja

Malo je ljudi u Crnoj Gori koji se mogu pohvaliti tako dinamičnom, raznovrsnom i međunarodnom karijerom kao što to može Vesko Garčević....

Balša Radulović: U Crnoj Gori imamo nevjerovatan broj uspješnih selekcija i pojedinaca

Marv Danfi, legendarni američki trener i član Dvorane slavnih odbojkaša, je odbojku jednom prilikom opisao u sljedećim riječima: "Odbojka je jedan od...

Ko su ljudi koji oblikuju našu ličnost? Porodica? Prijatelji? Mi sami? Sve to stoji, no postoje još neki ljudi, jednako važni kao i naši najbliži. To su oni koji svojim riječima oblikuju naš prvi susret sa odabranim interesovanjem. Oni koji na sebe preuzimaju dio odgovornosti za način na koji generacije upoznaju ono o čemu studiraju.

Neko će reći da to i nije tako bitno, da će onaj ko želi savladati gradivo ma ko predavač bio. Možda. No, vjerujem da niko neće osporiti značaj dobrog predavača.

Na prvoj godini studiranja susrela sam se sa nepoznatom materijom; tu i tamo znam par stvari, ali generalno ulazim u nešto sasvim novo. Negdje u podsvijesti pomisao na predmet Savremeni politički sistemi budila je u meni određenu tremu. Na moju veliku sreću u amfiteatar je ušao asistent čiji je pristup predavanjima i svemu što sa tim dolazi jedan od najboljih sa kojim sam imala priliku da se susretnem.

Zbog toga mi je velika čast da kroz ovaj tekst predstavim knjigu „Saglasja – političko-filozofski ogledi“ čiji je autor dr Predrag Zenović.

Jedan od lajtmotiva Vaše knjige je pitanje identiteta; pitanje koje je samo po sebi toliko apstraktno da bilo koji odgovor, ma koliko prihvaćen bio, može biti kontroverzan. Sa druge strane u toku čitanja sticala sam utisak da je sve na svom mjestu, da su argumenti čvrsti, da ne dolazi do ponavljanja ili nepotrebnih detalja u pokušaju da se argument objasni više nego što već jeste. Da li ste se u toku pisanja nalazili u nedoumici kada je ta mjera u pitanju? Šta su za Vas bile tačke kod kojih ste osjećali da je tekst ispunio svoju svrhu?

Knjiga “Saglasja” u podnaslovu nosi odrednicu “filozofski ogledi”. Naime, bez filozofskog promišljanja kategorija politike, kao što su identitet, zajednica, autonomija, sloboda… nije moguće njihovo cjelovito razumijevanje. U kakofoniji današnjeg govora o identitetu, zapažaju se logičke i suštinske pogreške. Tradicija zapadne filozofije i njeno shvatanje identiteta kao homogenog, zaokruženog, dovršenog skupa odrednica leži u korijenu novovjekovnog političkog “problema” identiteta, bilo nacionalnog, ideološkog ili klasnog ali i njegovog savremenog razumijevanja, u sveprisutnoj politici identiteta pojedinaca i grupa. Zato je zadatak teoretičara politike da uoče ove dublje nivoe kretanja ideja, način na koje se one razumiju i da se sve to iznese kroz argumente.

Gdje je prava mjera teksta? Valjda tamo gdje jedan argument dobije svoju logičku zaokruženost i nužnu retoričku ubjedljivost. Eseji su, još od Mišela Montenja, oblik samorazumijevanja i razumijevanja svijeta mislećeg pojedinca i vjerujem da oni mogu ispuniti svoju svrhu samo onda to razumijevanje učine prihvatljiv i drugom/ drugima.

Budući da radite sa studentima u poziciji ste, daleko bolje nego mnogi drugi, da procjenite potencijal generacija koje dolaze. U dijelu o političkoj kulturi nade između ostalog navodite i “…da budućnost zavisi najviše od nas.” Koliko će buduće generacije, ali i one koje su trenutno u studentskim klupama biti u stanju da odgovore na taj izazov?

Politika je djelatnost koja se stalno pronalazi između datog i zadatog, između realnog i poželjnog, onog kako jeste i onog kako bi trebalo da bude. Zato i pravimo razliku između empirijskih političkih nauka i normativne političke filozofije. Empiristi će nadu uzeti u razmatranje samo kao kategoriju koja se da mjeriti (kvantifikovati) a nama, normativistima, dozvoljeno je da, baš kao u tom eseju, propovijedamo jedan model političke kulture koji će na mjesto straha staviti nadu. Cinici će reći da je nada zlo jer je, kao i druga zla, bila u Pandorinoj kutiji. Politika je stvar perspektive, sjetite se samo konstuktivista. Zato je moguće zamisliti da i sama promjena perspektive, gledanja na stvari može da promijeni i ono što nazivamo “realitetom”. Budućnost ne zavisi samo od mladih ljudi, to je mit. Zavisi od svih nas. Ali je izazov da se da odgovor na izazove epohe u svakoj generaciji drugačiji.

Ideja ustavnog patriotizma još uvijek je, čak i kada su osnove u pitanju, nepoznanica za mnoge građane Crne Gore. Šta biste Vi izdvojili kao najznačajnije faktore za sve one koji se po prvi put susreću sa ustavnim patriotizmom?

Ustavni patriotizam je, takođe, svojevrsna perspektiva. Ustavni patriotizam ne briše naše razlike, nacionalne, etničke i religijske pripadnosti, ideološke orjentacije, spoljnopolitičke poglede, već samo pažnju usredsređuje na pronalaženje horizontalne ravni našeg međusobnog razumijevanja, prihvatanje osnovnih ustavnih načela jedne političke zajednice. Umjesto da se kao temelj političkog poziva na naciju, partiju, istoriju, ovaj koncept se usredsređuje na ustav kao povelju slobode, polje univerzalnog međusobnog priznanja subjekata jedne političke zajednice. Čujem razne kritike ove ideje, premda malo koja osporava njenu normativnu moć. One uglavnom dolaze kao prigovor praktičke ostvarivosti ustavnog patriotizma. A ja vjerujem da je tek na tom polju, osvrnemo li se na uporedne ili istorijske primjere, stvar jasna: u pluralnim društvima nacionalnizam i multikulturalizam nisu dali željene rezultate, negdje čak trajno urušavajući temelje zajedničkog života. Ustavnom patriotizmu, i kao modelu integracije i kao obliku patriotske lojalnosti ali i kao jednom cjelovitom konceptu građanstva valja dati šansu.

Ulazeći dublje u ideologije, pogotovo kada su u pitanju -izmi, primjećujem značajan broj šablona, šablona koji ne isključuju automatski sve elemente suprotne ideologije. Koliko ovo šablonsko gledanje na svijet utiče na razvoj društva? Na naše predrasude ili strahove?

Ideologije u vremenu catch-all partija (O. Kirkhajemer) i fuzije lijevog i desnog treba uzimati sa rezervom. Ideologije su “naočari” kroz koje posmatramo svijet, one sistematizuju naše političke preferencije i očekivanja. Populizam savremene politike dodatno relativizuje binarne ideološke podjele. Danas su ideologije više označitelji, strategije političke mobilizacije nego nepomirivi polovi. U našem društvu, društvu duboke podijeljenosti, treba teorijski promišljati kako različiti ideološki diskursi mogu komunicirati u zajedničkom političkom polju. Stvar je, vjerujem,jednostavna: onim “izmima” koji ne dopuštaju druge “izme” nema mjesta u politici. Svi drugi „izmi“ su legitimi, kao pogledi na svijet, označitelji nekih vrijednosti u koje vjerujemo. Važno je da mladi ljudi, mada ni drugi nisu “kasno”, uče da stvari gledaju iz uglova drugih, to je jedna prosta vještina jako potrebna građanima pluralnog, polarizovanog i tranziciono podijeljenog društava. Ući na tren u “tuđe cipele” je put ka dijalogu i uvažavanju slobode mišljenja i življenja.

Za kraj, ma koliko kliše pitanje bilo, ne mogu a da Vas ne pitam na šta bi se prvenstveno trebalo fokusirati u daljem razvoju Crne Gore kako bi se stvorio dugoročniji prosperitet?

Uvjeren sam da svaki društveni prosperitet mora da se ogleda u duhovnom i materijalnom prosperitetu pojedinca. To je jedini prosperitet kojeg smatram vrijednim djelanja i mišljenja. U duhovnom pogledu, treba nam više slobode. Slobode mišljenja, življenja, stvaranja…slobode od partijskog mišljenja, pretjeranog državnog intevencionizma… U materijalnom smislu, treba nam manje nejednakosti. To bi značilo poštene i jednake šanse, a ne pokušaj uspostavljanja materijalne jednakosti kroz nasilne komunističke uravnilovke. Ova dva načela, o kojima govorim, za Grke su bila sjedinjena u principu isonomiae, jednakosti pred zakonom. Bez ova dva uslova, zakon nije i ne može biti jednak za sve. Vladavina prava je nužna da iskustvo tranzicione anarhije pretvori u red pristojnog društva i funkcionalne države. I eto nas, opet, kod ustavnog patriotizma. I na kraju, a ne manje važno, svaki prosperitet je baziran na znanju. Društvo znanja, koje ulaže u nauku i obrazovanje, humanistiku uopšte, ima preduslove da se razvija po mjeri čovjeka i odoli izazovima globalizacije. Stvaranje društva znanja i društvenih elita je trajan proces koji razvijene države svijeta sistematski i dugoročno planiraju.Iako je započet negdje krajem 19. vijeka u ondašnjim mladim novopriznatim državama, taj proces se, nažalost, ni dan danas nije etablirao kao utemeljena strategija društvenog prosperiteta balkanskih društava.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli...

Preporuka uredništva

Idite prema vatri

Harizmatični populistički komentator, novinar, konzarvativni aktivista i osnivač popularnog američkog desničarskog medija - Breitbart News Network - Andrew Breitbart, (1. februar 1969...

Ko će da brani Evropu od nje same?

Ko će da brani Evropu od nje same? Tako bi danas parafrazirali latinsku umotvorinu. "Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama...

Darko Brkan: Medijska pismenost je najvažnija u borbi protiv lažnih vijesti

Priča o lažnim vijestima i hibridnom ratovanju je sve aktuelnija. Za mladu demokratiju, kakva je crnogorska, ignorisanje ovih tema može biti štetno...