Kako visoki porezi utiču na stvaranje poslovnog ambijenta?

Dobro razvijen poslovni ambijent i pružanje prilike za razvoj privatnog biznisa su ključ za poboljšanje ekonomske situacije države. Prepreke za sopstveni biznis mogu biti brojne. Sve one se uglavnom zasnivaju na velikoj zastupljenosti birokratije. Kako bi se postigao efekat razvijanja preduzetništva, preduzetnicima se na što više načina mora pomoći da se odluče na korak ka privatnom biznisu. Ne smiju biti sputavani visokim birokratskim stepenom. Jedan od načina da se preduzetništvo sputava a razvije biroktratija jesu i visoke poreske stope.

Visoki porezi djeluju destimulišuće na preduzetnike i njihovu želju za razvojem sopstvenog biznisa. Oni neće željeti da rade a da im država uzima većinu dobiti koju će imati. Upravo zbotg toga oni se odlučuju na zapošljavanje u državnoj administraciji i na taj način se samo povećava stepen birokratije. Zastupljenost velike birokratije ne može donijeti ništa dobro nijednoj ekonomiji. Birokratija guši kreativnost. Stvara mehanizam po kom se svi ponašaju jednako i ne dozvoljava da se iz tih zidova mehanizma istupi.

Takav sistem ne može dovesti do razvoja poslovnog ambijenta. Ukoliko je društvo destimulisano za rad u privatnom sektoru to je loše i za budžet države. Samim izostajanjem privatne proizvodnje smanjuje se prihod od poreza a time se smanjuje i budžet. Smanjuje se BDP i BDP per capita države što znači pogoršavanje standarda života u toj državi. Pored smanjenja budžeta javlja se i problem velike zaposlenosti u državnoj administaciji , a to dovodi do većih izdataka za javnu potrošnju iz budžeta. Veći izdaci za javnu potrošnju dovode do manje sredstava za investicionu potrošnju koja je mnogo korisnija i neophodnija. Ona na duži rok razvija infrastrukturu države što će joj pomoći da stvori bolji poslovni ambijent. Visoki porezi negativno utiču i na štednju. Samim tim što se izdvaja više sredstava za poreze društvo će biti uskraćeno za mogućnost štednje. Oni neće imati priliku da izdvajaju određena sredstva za štednju usljed smanjenja njihovog raspoloživog budžeta izazvog visokim porezima a time će smanjiti i mogućnost za investiranjem. Smanjenje investicija usljed visokih poreza narušavaju ekonomiju države. Tako se stvara loš poslovni ambijent za stvaranje biznisa pa samim tim odbija mnoge strane investitore koji bi željeli da svoj novac ulože baš „tu“.

Zbog visokih poreza stvara se siva ekonomija kako bi se smanjili izdaci za porez. Ona stvara nezdravu konkurenciju jer oni koji legalno ostanu na tržištu imaće veće cijene proizvoda za iznos poreza dok će na sivom tržištu cijene biti manje jer ne sadrže opterećenje porezom. To automatski znači da će veće interesovanje biti za proizvodima na sivom tržištu što će smanjiti prihode legalnim učesnicima. Pored toga što učesnici na sivom tržištu ne plaćaju nikakav porez dolazi do smanjenja prihoda od poreza koji plaćaju legani učesnici tržišta jer im se smanjuje tražnja za robom usljed pojave jeftinijih dobara.

Veoma je bitno na koji način se troše prihodi od poreza. Ako se najviše sredstava izdvaja za finansiranje plata u državnoj administraciji ili za finansiranje aktivnosti od kojih pojedinci nemaju koristi onda se visokim porezima definitivno stvara loš poslovni ambijent. Švajcarska je primjer zemlje koja pametno koristi prihode od poreza. Upravo zbog toga nailazimo na veliki broj bogatih koji žele da žive u Švajcarskoj. Švajcarska ulaže u zdravstvo, obrazovanje, inovacije i održavanje talenata. Pored ulaganja u ljudski kapital ona ulaže i u razvoj internet konekcije i proširenje mreže sa inostranstvom što znatno doprinosi poslovnom ambijentu. Švajcarska ima treću najsrećniju naciju na svijetu, prema UN izvještaju o sreći svijetske populacije. U ovakvim slučajevima porezi ne donose zlo ekonomiji već je poboljšavaju. Veliki broj preduzetnika će radije izabrati zemlju sa višim porezima koja je razvijena i koja radi na razvoju poslovnog ambijenta nego zemlju sa niskim porezima koja nema nikakav prosperitet za razvoj njegove biznis karijere.

Da porezi utiču na poslovni ambijent, a samim tim i na standard jedne države može se vidjeti na primjeru Švedske. Švedska je devedesetih imala jednu od najvećih kriza u svojoj istoriji. Iz te krize uspjela je da se izvuče politikom koja je bila naklonjena slobodnom tržištu i pojedincu. Pozitivni efekti takve politike su i te kako vidljivi. Švedska odlučuje da 2008. godine smanji poreze što dovodi do porasta BDPpc. Ovo je jedan primjer gdje je ekonomski rast i razvoj veoma upečatljiv upravo zbog vođenja politike slobodnog tržišta i manjih poreza. Švedska dosta ulaže u poslovni ambijent. Najpoznatije Švedske kompanije kao što su IKEA, Volvo, Tetra Pak i Alfa Laval su upravo i nastale zahvaljujući poštovanju prava na svojinu, slobodnom tržištu, vladavini prava, ekonomskim reformama i niskim porezima povoljnim za poslovanje. Švedska nema porez na nasljedstvo, niti na bogatstvo. Ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i preduzetništvo za Švedsku je prioritet. Iako je napredak ove države vidljiv nakon smanjenja poreza njeni porezi ni danas nisu preniski. Upravo zbog toga gubi dosta prilika da bude još konkurentnija na međunarodom tržištu i još razvijenija. Istraživanja otkrivaju da porezi i dalje utiču na nivo preduzetništva i negativno utiču na nova radna mjesta privatnom sektoru.

Poreske stope negativno utiču na zaposlenost. Svakim porastom poreske stope raste i nezaposlenost što svakako nije cilj nijedne ekonomije. U Analizi efekata progresivnog oporezivanja dohotka fizičkih liza, dobiti pravnih lica i nepokretnosti koju je sprovelo Ministarstvo javnih finansija u Crnoj Gori 2013. godine, iznose se empirijski podaci kako porez utiče na tržište rada. Prema njihovom istraživanju iznose se sledeći zaključak: „Osnovni statistički testovi serija podataka od 1995. do 2013. godine su pokazali da postoji značajna negativna korelacija između zaposlenosti i poreskog opterećenja u iznosu od -0,61. Rezultati jednostavnih regresija, na primjeru Crne Gore, pokazuju da na ukupnu nezaposlenost u Crnoj Gori, pored značajnog uticaja indeksa zakonske zaštite zaposlenja, aktivnih politika na tržištu rada, značajan uticaj ima i poresko opterećenje troškova rada. Ove tri varijable pozitivno utiču na ukupnu nezaposlenost, tj. ukoliko se bilo koja od ovih varijabli poveća povećava se nezaposlenost. To dalje znači da svako povećavanje stopa poreza i doprinosa ili zaštite zaposlenja utiče na povećanje nezaposlenosti.“

Doing Business izvještaj je izvještaj koji sprovodi World Bank Group. Ovaj izvještaj govori o lakoći otvaranja biznisa u zemljama širom svijeta. Postoji deset kriterijuma po kojima se rangiraju države. Jedan od kriterijuma je i poreska politika. Države sa povoljnijom poreskom politikom, u smislu nižih poreza, dobijaju bolju ocjenu u tom polju a samim tim mogu ostvariti i veću ocjenu i bolje se rangirati. U poslednjem izvještaju iz 2019. godine prvih pet mjesta zauzele su sledeće države: Novi Zeland, Singapur, Danska, Hong Kong, i Južna Koreja.

Analizirajući poresku stopu na dohodak preduzeća nijedna od država nema veću stopu od 30%. Visoki porezi ne stvaraju pogodan ambijent za lako otvaranje biznisa. Da bi ekonomija jedne države napredovala ona mora motivisati preduzetnike da kreću u sopstveni biznis i stvoriti im što pogodniji ambijent za to. Poreske stope su u negativnoj korelaciji sa kvalitetom poslovnog ambijenta. Da bi se postigao povoljan i razvijen ambijent za otvaranje privatnih biznisa potrebno je imati niže poreske stope i što više ulagati u razvoj tehnologije. Potrebno je razvijati mrežu sa inostranim investitorima i smanjiti stepen birokratije u državi.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa predsjednikom Francuske...

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su pokazala da...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli sa lakoćom...

Preporuka uredništva

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su pokazala da...

Kritičarima (neo)liberalizma

Ukoliko ste ljubitelj (ekonomske) istorije onda ste vjerovatno analizirajući poslednjih par decenija, pa i vjekova, uspjeli da zapazite obrazac koji se javlja tokom trajanja...

Socijalizam je osuđen na propast

The Nation, koji je s entuzijazmom podržavao svaki totalitarni komunistički režim koji je postojao u prošlom stoljeću (a koji uključuje Pol Potovu Kambodžu i...