Da li odliv mozgova treba regulisati?

‘Oću da idem!

Ekonomska nesigurnost, kronizam, loš životni standard i generalno nezadovoljstvo su samo neki od razloga zbog kojih naši svakodnevni sagovornici požele da napuste...

Izraz „odliv mozgova“ se koristi kako bi se objasnile emigracije naučnika i tehnologa iz jedne države u drugu. Ovaj izraz se prvi put koristi od strane kraljevskog društva i objašnjava emigracije iz Evrope u Sjevernu Ameriku. Takođe postoji i izraz „cirkulacija mozgova“ koji se koristi u pojedinim mjestim, a predstavlja isto značenje. Odlivom mozgova se naziva pojava odlaska ljudi iz svoje zemlje u drugu pri čemu su ti ljudi stručnjaci ili potencijalni stručnjaci.

Kada je odliv mozgova u pitanju, Crna Gora je jako podložna toj pojavi. Ne postoje zvanični rezultati ali se smatra da su studenti i svršeni studenti oni koji najviše napuštaju zemlju. Razlog njihovog odlaska su nezadovoljstvo obrazovanjem koje mogu steći u Crnoj Gori, kao i teško zaposlenje u struci. Vođeni željom da steknu dobro i kvalitetno obrazovanje a zatim se odmah zaposle u svojoj struci mldi ljudi, a najviše studenti, napuštaju zemlju i samim tim doprinose povećanju odliva mozgova. Mnogi stručnjaci iz Crne Gore ne mogu da nađu zaposlenje u svojoj struci pa su prinuđeni da radno mjesto i bolje uslove za rad potraže u inostranstvu. Po zvaničnim podacima Monstata od 2006 do 2017 godine, u Crnoj Gori gdodišnje diplomira oko 2,800 studenata, što bi značilo da je potrebno 2,800 radnih mjesta prilagođena struci novodiplomiranih studenata. Crna Gora ima oko 622,700 stanovnika pa se postavlja pitanje da li je to izvodljivo?

Može se reći da Crna Gora spada u zemlje koje imaju problem sa odlivom mozgova ali takođe spada u nerazvijene zemlje pa samim tim nema mnogo mogućnosti da utiče na regulciju oldiva. Ono što Crna Gora može uraditi jeste rad na poboljšavanju sektora koji utiču na povećanje odliva mozgova. Ne može se očekivati da se napredak uoči za krtko vrijeme ali za neki određeni period može se znatno uticati na poboljšanje situacije. Da li odliv mozgova treba regulisati ili ne, pitanje je koje se postavlja već duži period. Većina analitičara smatra da je regulacija odliva mozgova nešto što se mora uraditi, međutim onda se nailazi na pitanje kako to uraditi. Da li treba uvesti neke pravne regulative ili ipak pokušati sa uklanjanjem problema koji uzrokuju iseljenje? Odgovor na ovo pitanje se još uvijek traži. Ono što se zna jeste da odliv mozgova predstavlja problem a ako je nešto problem onda se mora naći rješenje kako ga ukloniti.

Regulacija, tačnije sprječavanje, odliva mozgova je zapravo nemoguće. U vremenu u kada vlada globalizacija smiješno je pričati o pokušaju regulacije bilo kakvog tipa migracija. Sloboda kretanja ljudi je jedno od osnovnih ljudskih prava pa se smatra da bi regulacija odliva mozgova direktno uticala na kršenje tog prava. Odliv mozgova nije moguće regulisati ono što treba uraditi jeste motivisati ljude koji odu da se vrate. To treba uraditi tako što će se unaprijediti sam sistem i ponuditi neke beneficije onima koji odluče da se vrate i ulože u Crnu Goru. Pokušaj Crne Gore da spriječi odliv mozgova je nemoguć jer ne postoji način na koji se to može uraditi.

Treba analizirati negativne faktore odliva mozgova kako bi se što bolje iskoristili. Kao primjer dobrog korišćenja negativnog faktora bi bilo pravljenje mreže onih koji odu u inostranstvo i na taj način pomoći Crnoj Gori da bude umrežena sa svijetom. Ova mreža „mozgova“ će omogućiti brže širenje informacija a u današnje vrijeme informacija se smatra najvećim blagom. Kada bi ova zamisao uspjela odliv mozgova više ne bi bio problem već bi se smatrao kao dobra investicija u razvoj pojedinih oblasti u Crnoj Gori. Problem koji se javlja prilikom realizacije mreže mozgova su sami ljudi koji odlaze. Treba uspostaviti dobru saradju sa njima i motivisati ih na što bolji način da prihvate da budu dio jednog projekta koji pomaže njihovoj zemlji da se razvija.

OSTAVITE ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Ovdje unesite Vaše ime

Popularno

Uticaj ekonomskih sloboda na blagostanje žena

Ekonomske slobode, odnosno mogućnost pojedinaca da donosi sopstvene ekonomske odluke, je ključ za uspješan ekonomski i društveni napredak. Mnogobrojna akademska istraživanja su...

Sačuvati kapitalizam od „kapitalista“

Nekada je bauk predstavljao izmišljeno biće koje je služilo za plašenje djece kako bi ista ostala poslušna. Sigurno je da biste mogli...

Roman Jakič: Evropska unija nudi značajne prilike mladima

Na izborima za Evropski parlament koji su održani u maju 2019. godine, Savez liberala i demokrata Evrope (eng. ALDE) u koaliciji sa...

Preporuka uredništva

Nešto je trulo…

Crnogorskom parlamentarizmu i političkoj sceni potrebna je hitna rekonstrukcija, temeljna promjena principa na kojima počiva, ako ih je uopšte bilo, ili pak...

Antipolitika – moral u politici

Postoje teme o kojima ili ne želimo da diskutujemo, ili suzbijamo želju da razgovoramo o njima. Polazeći od brojnih tabua, sve do...

Crnogorska inovacija proglašena za najbolju na svijetu

Beč, Austrija - Na nedavno održanom Samitu svjetske nagrade u Beču, crnogorska inovacija Beeand.me je proglašena za najbolju inovaciju u kategoriji Biznis...