Dosta autoritarizma!

Sve više izgleda da se dobar dio crnogorskog društva ne može odreći poštovanja i divljenja autoritarnim ličnostima i režimima. To bi donekle moglo biti i razumljivo za starije generacije koje su živjele u okruženju sveopšte oskudice znanja i informacija.

Ipak, krajnje je nerazumljivo da mlađe generacije koje žive u potpuno drugačijem okruženju podržavaju ili priželjkuju takve sisteme.

Teško je ponuditi bilo kakvo racionalno objašnjenje za takve želje mladih ljudi, sem onog koje se može pronaći u knjizi Erika Froma Bjekstvo od slobode, odnosno možda bolje reći bjekstvo od odgovornosti. Odgovornost je svojstvena isključivo pojedincu, a opet individualizam je sinonim za zlo barem među većim dijelom crnogorskog društva. Taj veći dio crnogorskog društva, iliti masa, je upravo onaj koji priželjkuje – u krajnjem slučaju i održava – autoritarizam. Jer za njih je autoritarizam, ili bilo koji kolektivistički sistem, utočište od odgovornosti i slobode.

Treba biti svjestan da svijet u kojem danas živimo ne bi bio moguć bez izvrsnih pojedinaca i sistema koji su njegovali preduzetnički duh. Zahvaljujući pojedincima i preduzetničkim sistemima danas živimo mnogo duže nego ikada u istoriji, stopa siromaštva je sve manja, a ne treba pominjati brojne mogućnosti koje su do samo prije pedeset godina bile nezamislive! To zasigurno ne bi bilo moguće postići u nekom kolektivističkom sistemu, ili planskoj ekonomiji. To je jedino moguće postići u slobodnom sistemu razmjene i sistemu koji njeguje preduzetnički duh.

Dok se ostala društva kreću ka budućnosti, crnogorsko društvo se okreće prošlosti i najtamnijim vremenima našeg društva. Umjesto da Podgorica bude prijestonica preduzetništva i budućnosti u Evropi, ona sve više počinje da liči na Titovgrad. Ne bi trebalo nikome da laska to, a ni činjenica da je Podgorica nekada nosila ime Titograd, već štaviše to bi trebalo zaboraviti. Istina je da autor ovih redova ne može govoriti o tom vremenu jer isto poznaje samo iz relevantnih izvora i literatura i ličnih kontakata sa ljudima koji su živjeli to vrijeme – i prihvata tu kritiku – ali može i mora govoriti o budućnosti. A budućnost ne stanuje tamo gdje stanuje autoritarizam ili bilo kakva kolektivistička ideologija koja podništava slobodu govora, preduzetnički duh i individualizam. Premda će mnogi opravdavati podizanje spomenika Josipu Brozu Titu ne kao simbolu autoritarizma, već kao simbolu antifašizma – iako je njegov režim odgovoran za stotine hiljada mrtvih ili mučenih neistomišljenika i protivnika režima. Josip Broz Tito ne može biti simbol crnogorske antifašističke borbe. Ako tražimo taj simbol crnogorskog antifašizma, on treba da bude pronađen u svim Crnogorcima i Crnogorkama koji su dali svoje živote za odbranu crnogorske zemlje i slobode. Oni su ti koji zaslužuju spomenik i vječno poštovanje. Spomenik Josipu Brozu Titu treba doživjeti isključivo kao opomenu mlađim generacijama na razornost autoritarnih sistema. Postoje i oni koji žive u zabludi da je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) bila ekonomska velesila, no ta se teza da lako pobiti prostom provjerom podataka kojima se danas lako pristupa putem interneta.

Podgorica kao jedan od mlađih glavnih gradova u Evropi se mora okrenuti ka trendovima budućnosti i dati podsticaj mladim pojedincima da ostanu i stvaraju nove vrijednosti koje će Podgoricu učiniti konkurentnijom na međunarodnom tržištu. Već se uveliko, u ekonomskim krugovima, diskutuje u budućnosti gradova i prelasku na tzv. privatne gradove, a Podgorica bi trebala da uhvati taj trend. Ona mora postati središte kulturnih, informacionih, tehnoloških, sportskih, akademskih, preduzetničkih i svih drugih zbivanja koje u fokus stavljaju kreaciju i doprinos pojedinca. Umjesto što se teži k’ dizanju spomenika autoritarnim ličnostima, možda bismo mogli da spomenike dižemo pojedincima koji su dali značajan doprinos našem društvu, a takvih je mnogo.


Sadržaj i stavovi predstavljeni u tekstu su stavovi autora/ke i ne odražavaju nužno stavove nevladinog udruženja Mreža za globalne komunikacije. Tekstove možete slobodno citirati ili ih u potpunosti prenositi na svom portalu uz obavezno navođenje izvora.

Prethodna objava

Ekonomske slobode poboljšavaju položaj žena

Sljedeća objava

Međunarodni indeks vlasničkih prava: Crna Gora na 92. mjestu

Slične objave
Total
0
Share